Tržište preprodaje eksplodira: globalna vrijednost 6,5 mlrd. do 2032.

U posljednjih nekoliko godina, koncept swap ekonomije, odnosno razmjene i preprodaje proizvoda i usluga među potrošačima, sve se više probija u poslovnom i svakodnevnom okruženju. Od avionskih karata, event ulaznica i rabljene odjeće, do obnovljene elektronike i digitalnih proizvoda, sekundarna tržišta bilježe snažan rast, potaknuta potrebom za fleksibilnošću, održivošću i smanjenjem troškova. Također, i globalni trendovi pokazuju da potrošači sve više traže platforme koje im omogućuju sigurnu preprodaju, dok europski regulatori polako prilagođavaju pravila tržištu.

Sekundarne avio karte

Prema podacima Straits Researcha globalno tržište sekundarnih karata je u 2023. godini vrijedilo 2,8 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2032. godine vrijednost tog tržišta doseći 6,5 milijardi dolara uz godišnji rast od 9,7 posto. Prilika je to koja se ne bi smjela propustiti a to su nedavno zaključili i u nizozemskoj niskotarifnoj aviokompaniji Transavia. Naime, tvrtka je omogućila funkcionalnost koja putnicima omogućuje da preprodaju svoje neiskorištene avionske karte putem službene stranice ili web aplikacije.

- Ova inovacija pruža putnicima veću fleksibilnost i smanjuje financijski gubitak u slučaju promjene planova. Umjesto da karta propadne, sada je moguće dobiti povrat dijela novca i to bez kompliciranih procedura ili skrivenih naknada – objavili su iz avio kompanije.

Kako funkcionira platforma

Putnici se u svom korisničkom računu mogu odlučiti ponuditi kartu na prodaju a transakcije se odvijaju isključivo unutar sigurnog sustava Transavie, što smanjuje rizik od prijevara. Ako drugi putnik kupi kartu, iznos se automatski vraća na isti način plaćanja korišten pri kupnji. Minimalno, svi porezi i aerodromske pristojbe uvijek se refundiraju, a u nekim slučajevima moguće je vratiti i do 50 posto  originalne cijene karte.

Karte kupljene manje od 12 sati prije polaska ili unutar 72 sata do dolaska nisu prikladne za preprodaju dok je povrat poreza uvijek zajamčen, a u slučaju prodaje karte iznos može biti značajno veći. Primjer: tri karte na relaciji Pariz – Faro, kupljene po cijeni od 633 eura, prodane su putem sustava 20 dana prije leta. Putnici su povratili 316,50 eura, otprilike polovicu svoje investicije.

Model preprodaje karata nije nepoznat u Francuskoj jer nacionalni željeznički operater SNCF već ima platformu Ouigoswap koja omogućuje zamjenu karata za vaučere. No, ako nema kupca, putnik ne dobiva ništa.

I Booking preprodaje

Još jedna niskotarifni avioprijevoznik nudi opciju preprodaje karata i to putem stranice Booking.com. Riječ je o irskom Ryanairu. Naime, u posljednjim godinama Ryanair je pokrenuo niz pravnih postupaka protiv platformi za rezervacije koje su preprodavale njegove karte bez suglasnosti, uključujući Booking. Tvrtka ih je optužila da dodaju dodatne naknade i otežavaju kontakt s putnicima ali sada su se strane pomirile. Također, osim Bookinga, Ryanair je sklopio i sporazume s drugim platformama, uključujući Kiwi.com i Expedia, koji dopuštaju preprodaju karata unutar njihovih sustava.

Moda i gadgeti

Da se nošena odjeća prodaje nije novost, ali relativna nedavna novost u Hrvatskoj je i digitalna platforma Vinted koja omogućuje upravo prodaju ili preprodaju second hand odjeće i koja je doživjela značajan rast. Naime, Vinted je u 2024. godini ostvario prihod od 813,4 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 36 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz neto dobit od 76,7 milijuna eura. I u SAD-u, tržište rabljene odjeće također bilježi snažan rast. Prema izvještaju Vogue Businessa, u 2025. godini rabljena odjeća činila je 33 posto ukupnih prodaja odjeće, dosegnuvši vrijednost od 56 milijardi dolara.

Što se elektronike tiče, Back Market i Refurbed vodeće su platforme za obnovljene elektroničke uređaje. Back Market je u 2024. godini ostvario prihod od 415 milijuna američkih dolara, što predstavlja rast od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu dok je Refurbed, austrijski konkurent, ostvario je prihod od 778 milijuna američkih dolara u 2024. godini.

Neiskorištene ulaznice

Sekundarna tržišta ulaznica za koncerte, festivale, sportske događaje i kazališne predstave sve su značajniji segment swap ekonomije. Među vodećim europskim platformama ističe se nizozemski TicketSwap, osnovan 2012. godine u Amsterdamu. Platforma je to koja danas broji više od 9 milijuna korisnika u 36 zemalja, a na njoj se mogu naći i mnogi događaji iz Hrvatske, što znači da su je domaći korisnici već prepoznali. Tako se na TicketSwapu mogu naći ulaznice za zagrebačke klubove poput Laube, Boogalooa, pa i Arene Zagreb ili Tvornice kulture ali iz razne kazališne predstave. Zanimljivo je da se platforma zalaže i za fer cjenovnu politiku pa maksimalna marža iznosi 20 posto od originalne cijene ulaznice. Financijski, TicketSwap je u 2024. godini ostvario prihod od oko 39,2 milijuna američkih dolara.

Hrvatska perspektiva

Iako su globalni trendovi swap ekonomije već dobro uspostavljeni, hrvatsko tržište sekundarnih platformi još uvijek se razvija. Prema podacima Balkan eCommerce Summita, vrijednost hrvatskog tržišta e-trgovine u 2024. godini dosegnula je 1,2 milijarde dolara, uz očekivani godišnji rast od 9 do 10 posto do 2027. godine. Ovaj rast stvara povoljne uvjete za razvoj sekundarnih tržišta i potiče ulazak domaćih i međunarodnih platformi.

Na hrvatskom tržištu već postoje platforme koje omogućuju preprodaju ali uglavnom su fokusirane na izravnu prodaju karata. Osim međunarodnih platformi poput Vinteda i TicketSwapa, korisnici koriste i lokalne servise poput Njuskalo.hr, Mojekarte.hr, Entrio i Ulaz.hr. Iako ti servisi ne nude, tj. ne postoji kategorija preprodaje, na Njuškalu se redovno mogu pronaći razne karte, većinom za koncerte, dok drugi nude tek izravne prodaje.

Međutim, razvoj sekundarnih tržišta u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova. Prvenstveno, nedostatak regulative otežava formalno definiranje prava i obveza kupaca i prodavača, što ponekad može dovesti do nesigurnosti u transakcijama. S druge strane, povjerenje korisnika još uvijek je ključno, sigurnost plaćanja i autentičnost proizvoda moraju biti zajamčeni da bi platforme mogle dugoročno rasti. A kako se tržište e-trgovine u Hrvatskoj širi, očekuje se da će sekundarna tržišta rasti, posebice u segmentima mode, elektronike, ali i ulaznica za događanja.