‘;
Da bi stranci iz dalekih zemalja naučili hrvatski jezik, treba im dosta sati, zato govorim o tolikom iznosu, o tri tisuće eura po osobi
U Hrvatskoj je danas oko 200 tisuća stranih radnika, a premda je opći dojam da se oni kod nas dugoročno neće zadržavati, što se podgrijava tezom da je za mnoge od njih, pogotovo primjerice Nepalce, Hrvatska protočni bojler odnosno prva postaja na putu do nekoga drugog, razvijenijeg Zapada, ima i onih koji tu tezu opovrgavaju. Ljudi koji su posljednjih nekoliko godina došli raditi u Hrvatsku iz dalekih zemalja, posebice iz Azije, ovdje ostaju, tvrdi dr. sc. Tado Jurić, hrvatski demograf, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, posebni savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva i autor nedavno izdane knjige ‘Suvremene migracije i opstanak nacije‘. Ne samo da će ti strani radnici kod nas ostati, nego će uskoro početi formirati i nove etničke manjine, pitanje je samo jesmo li za to spremni.
– Recentne studije pokazuju da najmanje 50 posto useljenika namjerava ostati u Hrvatskoj. Sviđalo se to nekome ili ne, većina tih Nepalaca, Indijaca i Filipinaca ostat će u Hrvatskoj. A za deset godina bit će ravnopravni građani Hrvatske.
O. K., to onda znači da ih moramo početi integrirati u društvo. Kako to napraviti i može li se uopće izračunati kolika je cijena ozbiljne integracije?
– To se pitanje u Hrvatskoj, nažalost, ne postavlja. Naravno da se može izračunati, ali trebali bismo prije toga odlučiti kakvoga integriranog stranca želimo u Hrvatskoj. U Njemačkoj je trošak integracije migranata oko pet tisuća eura po osobi. Do tog su iznosa došli tako da su zbrojili trošak učenja njemačkog jezika i tečaja o kulturi, a da bi stranac naučio jezik i razumio kulturu treba mu 800 sati. To je cijena koju pokriva država za stranca, ali ima i ta osoba trošak: 1600 eura plaća useljenik, s tim da mu se, ako sve uspješno položi, 800 eura vraća. To je njemački model integracije i njemačka cijena integracije za jednog useljenika. Taj se model pokazao najuspješniji premda mu je stopa uspješnosti samo 57 posto, pa bi bio dobar i za nas, to više što je Njemačka prošla sve ono što mi sada prolazimo, od nijekanja da postoji problem do suočavanja s njim.
Koliko bi kod nas iznosila cijena integracije da preuzmemo njemački model?
– Hrvatska danas ulaže ukupno 150 tisuća eura u integraciju stranaca. Ako uzmete u obzir da ih je u našoj zemlji trenutačno više od 200 tisuća, ispada da po radniku ulažemo 75 centi, a Njemačka po useljeniku izdvaja pet tisuća eura, to su te relacije. Da smo ozbiljni u naumu prave integracije, izdvajali bismo oko tri tisuće eura po strancu, što znači da bi integracija stranaca stajala oko 600 milijuna eura. Da bi stranci iz dalekih zemalja dobro naučili hrvatski jezik, treba im dosta sati, zato govorim o tolikom iznosu, o tri tisuće eura po osobi. Naravno da bi cijena integracije za strance iz BiH ili iz Srbije bila manja i to drastično. Oni su uvjetno rečeno već dobrim dijelom integrirani zahvaljujući jeziku i kulturi. Primjerice, i integracija stranaca s Kosova iznosila bi manje od integracije radnika s drugih kontinenata, jer bi se brže snašli i znaju nešto jezika, ali Nepalci, Indijci i Filipinci trebaju više vremena, zato je za njih trošak veći.
Što to znači za državu i društvo? Tko bi taj trošak trebao platiti?
– Pa onaj tko ih dovodi, poslodavci. Kad bi poslodavci morali platiti integraciju, vjerojatno bi imali više radnika iz susjednih zemalja, odnosno imali bi motiv zapošljavati Hrvate.
Zar nismo temeljem novog Zakona o strancima uveli neki obvezni model učenja hrvatskog jezika baš zbog lakše integracije stranih radnika?
– Točno, Hrvatska je osmislila jezičnu integraciju koja danas funkcionira kao brzi tečaj hrvatskog jezika koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od 200 tisuća stranih radnika na tečaj se zasad prijavilo 120 ljudi, a završila su ga 52! Njemačka kaže da je za pravu integraciju stranaca potrebno oko osamsto sati učenja jezika i kulture, a mi nudimo 70 sati. Čak i Slovenija traži da stranci imaju razinu poznavanja jezika A1, što također iziskuje i vrijeme i novac. Pogledajte većinu naših stranih radnika, pa jedva da znaju reći dobar dan! To nije nikakva integracija, to je mazanje očiju! Te tečajeve za strane radnike treba pod hitno reformirati i profesionalizirati.
Cijeli intervju pročitajte u tikanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.