Iako bilo koji pridjev uz riječ recesija zvuči prilično zlokobno, pojam tehnička recesija koji je posljednjih dana opetovano spomenut u medijima, ne bi trebao rezultirati gospodarskim tsunamijem. Barem se tako za sada čini, ako nas uz covid, potres, rast u Ukrajini i eksploziju cijena energenata ne zaskoči još jedan eksterni šok.
Naime, iako je tehnička recesija, koja označava pad BDP-a dva kvartala za redom više nego izgledna, duboku recesiju bi ipak mogli izbjeći. Uz ogradu – ‘ako još nešto ne pođe po krivu‘.
- Posljednjih dana u medijima je popularna definicija tehničke recesije kao „najmanje dva uzastopna kvartala negativnog realnog rasta BDP-a“. Radi se o prepisanoj i reduciranoj definiciji američkog NBER-a, a istaknuli bismo da po NBER-u rast/pad BDP-a sam po sebi nije dovoljan da bi se određeni dio ekonomskog ciklusa nazvao recesijom. Primjerice, snažan gospodarski pad u SAD-u u pandemijskoj 2020. godini proglašen je recesijom, premda je trajao svega nekoliko mjeseci, dakle čak niti pun kvartal. U slučaju Hrvatske je puno bolje pratiti realni rast na međugodišnjoj razini, umjesto na međukvartalnoj, upravo zbog utjecaja turističke sezone na dinamiku BDP-a. Kao ilustraciju, podsjetio bih da je hrvatski BDP u trećem i četvrtom kvartalu 2019. godine zabilježio realan pad na kvartalnoj razini od oko -0.10 posto (nakon desezoniranja), međutim nikome ne pada na pamet drugu polovicu 2019. godine nazvati tehničkom recesijom. Dakle, sugeriram međugodišnju umjesto međukvartalne perspektive – pojasnio je Ivan Dražetić, senior analitičar u InterCapitalu.
Na pitanje hoće li doći do usporavanja ekonomske aktivnosti u nadolazećim kvartalima, odgovorio je potvrdno. - Do usporavanja će doći prvenstveno u realnim terminima pošto vidimo da rast cijena polako oduzima sve veći i veći dio nominalnog rasta BDP-a. Hoćemo li ući u recesiju? Još uvijek postoji mogućnost da ju za dlaku izbjegnemo – kazao je Dražetić te dodao da za sada nema atipičnog pada zaliha, rasta nezaposlenosti i sličnih promjena koje indiciraju dolazak recesije.
Slično razmišljaju i u Svjetskoj banci. - Hrvatska je nakon snažnog rasta u prvih šest mjeseci, u trećem tromjesečju zabilježila pad gospodarske aktivnosti, a dostupni podaci za listopad, poput industrijske proizvodnje i trgovine na malo, sugeriraju kako su se negativni trendovi nastavili i na samom kraju godine. Tako da iako bi se moglo raditi o tehničkoj recesiji, valja naglasiti da bi na razini cijele godine Hrvatska bi mogla ostvariti rast od oko 6.5 posto, znatno iznad očekivanja od prije nekoliko mjeseci i više od većine zemalja Europske unije. Za 2023., uzimajući u obzir globalna kretanja očekujemo izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti, ali za sada ne i recesiju kao ni neke izraženije poremećaje na tržištu rada u vidu znatnijeg porasta nezaposlenosti – kazao je Josipu Funda, glavni ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku.
Dogodine usporavanje inflacije
Za sljedeću godinu Svjetska banka za Hrvatsku prognozira rast od 0.8 posto, kojem će znatno doprinijeti investicijska aktivnost podržana i sredstvima iz Instrumenta za oporavak i otpornost, ali i iz drugih fondova EU.
- Što se tiče inflacije, u 2023 očekujemo njezinu usporavanje na razinu od oko pet posto, što je i dalje znatno iznad dugoročnog prosjeka – navodi Josip Funda.
Djelomično zbog baznog efekta, a djelomično i zbog rasta kamatnih stopa koji će dovesti do usporavanja rasta ostalih komponenti BDP-a. i Dražetić očekuje usporavanje rasta cijena u sljedećoj godini. Iako bi povećanje kamatnih stopa u sljedećoj godini trebalo rezultirati smanjenjem investicija, spas za investicijske aktivnosti donijet će sredstva iz EU fondova.
- Ovaj ekonomski ciklus je atipičan budući da je distribucija sredstava iz europskog RRF-a u biti tek počela. Podsjetimo – hrvatski nominalni BDP iz 2021. godine iznosio je 58.2 milijarde eura, RRF predviđa oko 5.5 milijardi eura bespovratnih sredstava (9.5 posto nominalnog BDP-a), a do sada je isplaćeno 818 milijuna eura u rujnu 2021. godine te 700 milijuna eura u lipnju ove godine. U studenom ove godine došla je vijest o skoroj isplati dodatnih 700 milijuna. Ovi iznosi imat će u narednom razdoblju pozitivan utjecaj na porast investicija – kazao je Dražetić.
Dodatni jezičac na vagi za prevagu u pozitivnom smjeru trebalo bi, uz gore navedeno, biti i uvođenje eura i ulazak u Schengen. Ako ne bude dodatnih poremećaja i iznenađenja, poput preoštre zime ili dodatnog kompliciranja geopolitičke situacije, već u drugom kvartalu 2023. godine trebali bi zaboraviti na pojam tehničke recesije.