Timeline trgovinskih udara: Trump, carine i ekonomske posljedice

Posljednjih mjeseci, američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina, uvoznih poreza na robu iz drugih zemalja tvrdeći da će time potaknuti američku proizvodnju i zaštititi radna mjesta. Predsjednik Trump nazvao je riječ 'carina' 'najljepšom riječi u rječniku', a da ih zaista voli pokazao je već u prvom mandatu u Bijeloj kući, a i u drugom je nastavio njegovati ljubav s najljepšom riječi na svijetu. Prvog dana povratka u Bijelu kuću u siječnju izdao je izvršnu naredbu kojom je naložio svojim ministrima da pripreme još carina, što je bio potez koji je bacio svjetsko gospodarstvo u kaos.

Carine koje je dosad najavio ili uveo obuhvaćaju desetke zemalja, od Europske unije i Kine do Kanade, Meksika i Ujedinjenog Kraljevstva  a iznosi su znatno viši nego u prvom mandatu. Njegove mjere već su izazvale protumjere, diplomatske napetosti i zabrinutost među investitorima, a potencijalni učinak na globalni lanac opskrbe mogao bi se osjetiti i mjesecima kasnije.

Međutim, krajem svibnja, točnije prije par dana, američki trgovinski sud presudio je da Trump nije imao ovlasti uvesti tako velike uvozne poreze. No, dan kasnije, žalbeni sud dopustio je da carine ostanu na snazi ​​dok se slučaj vodi.

Kako se priča razvijala, kakav je bio vremenski slijed carina, tko je trenutno pod carinama a tko ne donosimo u nastavku teksta.

EU na udaru: 50 posto carina od 1. lipnja

Europska unija prva je bila na udaru. Trump je najavio 50-postotnu carinu na sve proizvode iz EU, s primjenom od 1. lipnja. Prvotno je planirao carinu od 20 posto, ali je u ožujku najavio privremeno smanjenje na 10 posto,  sve do 8. srpnja kako bi dao vremena za pregovore. Međutim, kako je izjavio putem društvenih mreža, 'naši pregovori ne vode nikuda', pa se maksimalna stopa ipak aktivira već početkom lipnja.

Kina: od 145 posto carina do privremenog primirja

Trgovinski odnosi s Kinom također su prošli kroz drastične promjene: Prvo je 4. veljače Trump odlučio da uvodi 10 posto carinu na kineske proizvode. U ožujku se stopa udvostručila na 20 posto, dok u travnju Trump najavljuje univerzalnu osnovnu carinu od 10 posto na sav uvoz, pri čemu Kina biva pogođena višim stopama.  Već 9. travnja pritisci eskaliraju uvođenjem 145 posto carine na kinesku robu, na što Peking uzvraća sa 125 posto carine na američke proizvode.

No, 14. svibnja dolazi do dogovora jer obje strane uvode 90-dnevnu suspenziju većine carina, zadržavajući samo 10-postotnu osnovnu stopu. Američke carine prema Kini time padaju na 30 posto, dok kineske prema SAD-u iznose 10 posto. Sjedinjene Države ipak zadržavaju dodatnih 20 posto carina, s ciljem pritiska na Kinu zbog nedovoljnog suzbijanja ilegalne trgovine fentanilom.

Kanada i Meksiko: carine i odmazde

U veljači su carinama pogođene i susjedne države SAD-a. SAD je naime uveo 25 postotnu carinu na robu iz Kanade i Meksika, te dodatnih 10 posto na kanadski energetski sektor. Kao odgovor, Kanada 9. travnja uvodi 25 posto carinu na američke automobile. Međutim, zbog složenih odnosa susjednih država i ovisnosti tih ekonomija, više je izuzeća i privremenih odgoda, ali temeljne mjere ostaju na snazi.

Industrijski metali i automobili

Početkom ožujka, točnije 12. ožujka, stupa na snagu 25 postotna carina na čelik i aluminij, uključujući proizvode koji ih sadrže. Početkom travnja pak, sva vozila podliježu 25 postotnoj carini, što se 3. svibnja proširuje i na uvezene motore i autodijelove. Međutim, 29. travnja Trump ublažuje pravila kako bi se zaštitili domaći proizvođači.

Trump je 2. travnja predstavio koncept tzv. osnovne carine od 10 posto na sav uvoz, koja vrijedi i za Ujedinjeno Kraljevstvo. Samo tjedan kasnije, 9. travnja, predstavio je listu s oko 60 zemalja koje nazivaju 'najvećim trgovinskim prijestupnicima', za koje vrijede znatno više carine. Ipak, istog dana najavljuje 90-dnevni moratorij, tijekom kojeg sve zemlje, osim Kine, plaćaju samo osnovnu 10 posto stopu.

Posebne mjere: iPhonei, filmovi, računala

Neki elektronički uređaji su u travnju izuzeti iz carina, uključujući pametne telefone i računala. Sredinom svibnja, Trump prijeti da će uvesti najmanje 25 posto carine na iPhone uređaje koji se ne proizvode u SAD-u a u svibnju također predlaže i 100 postotnu carinu na strane filmove, radi poticanja američke filmske industrije.

Burzovna volatilnost, pad dolara i upozorenja MMF-a

Trumpove široke carine koje se često mijenjaju iz tjedna u tjedan izazvale su veliku volatilnost na globalnim burzama. Investitori reagiraju prodajom dionica u sektorima pogođenima trgovinskim tenzijama, a posebno su stradale multinacionalne kompanije, izvoznici i tehnološki sektor. Utjecaj se širi i na građane koji nemaju izravan kontakt s burzama jer promjene cijena dionica imaju domino-efekt na mirovinske fondove, kamatne stope, ulaganja u gospodarstvo i stabilnost radnih mjesta. Burzovna nestabilnost dodatno potiče nesigurnost među potrošačima, dok banke i fondovi sve opreznije upravljaju kapitalom. Dodatni izvor zabrinutosti je pad vrijednosti američkog dolara, koji se u pravilu smatra sigurnom imovinom. No, zbog protekcionističkih mjera, trgovinske izolacije i sumnji u stabilnost fiskalne politike SAD-a, dolar je oslabio na međunarodnim deviznim tržištima.

Kao odgovor na nova carinska opterećenja i usporavanje trgovine, Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je svoju prognozu globalnog gospodarskog rasta za 2025. godinu. U svom priopćenju MMF posebno ističe da će Sjedinjene Američke Države biti među najteže pogođenim gospodarstvima, te upozorava kako je vjerojatnost recesije u SAD-u sada znatno povećana. Zabrinjava i službeni pokazatelj stanja američke ekonomije: Ministarstvo trgovine objavilo je da je gospodarski rast SAD-a pao u prvom tromjesečju 2025., što je suprotan trend u odnosu na snažan rast krajem 2024. godine. Taj pad objavljen je točno na 100. dan Trumpova drugog mandata.