Teza koja se toliko ukorijenila u javnosti da je već postala ‘istina‘, a to je da domaća burza ne pruža prilike za zaradu, pada u vodu ako se pogledaju rezultati tri dionice koje su u protekle tri godine došle na Zagrebačku burzu. Radi se o izdanjima u čijim su javnim ponudama (IPO) mogli sudjelovati i mali ulagači, a to su Mon Perin, Span i CIAK. Ukratko, tko je sudjelovao u početnim javnim ponudama tih kompanija i uložio barem tisuću eura, u slučaju Spana taj je novac do danas udvostručio. Ulaganje tisuću eura u Mon Perin danas vrijedi 1850 eura dok je CIAK-ova dionica donijela nešto skromnijih, ali još uvijek lijepih 33 posto zarade.
Ova tri primjera najbolje pokazuju (i dokazuju) koliko su dionice dobar štit od inflacije. Kad se uračuna inflacija, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku od početka 2021. do kraja prošle godine kumulativno iznosila 24,5 posto, ulaganje u ove tri dionice i dalje nosi pozitivni rezultat.
Likvidna dionica, a tu je i dividenda
Uvjerljiva zvijezda domaćeg tržišta kapitala posljednje dvije i pol godine dionica je informatičke kompanije Span. Na burzi se njome počelo trgovati 23. rujna 2021. godine, a cijena se krajem siječnja zaustavila na okruglih 50 eura. Drugim riječima, tko je kupio dionice u IPO-u po konačnoj cijeni od 175 kuna, odnosno 23,24 eura, svoje je ulaganje do današnjih dana povećao za vrlo lijepih 115 posto.
Razloga za zadovoljstvo imaju i oni koji nisu uspjeli kupiti dionice u IPO-u, već su ih stekli na burzi. Ako ste Span kupili prvog dana trgovanja, a tada je cijena već porasla na 27,61 euro, do sada ste u plusu 81 posto. Uspješnost ulaganja ilustrira i podatak da je cjelokupno tržište mjereno indeksom CROBEX od uvrštenja Spana do kraja siječnja ove godine poraslo nešto više od 36 posto. K tome, Spanova je dionica i vrlo likvidna, što je u kontekstu domaćeg dioničkog tržišta vrlo važno.
U 2022., prvoj ‘cijeloj‘ godini trgovanja, Span se probio na šesto mjesto najtrgovanijih izdanja s prometom od 11,5 milijuna eura. Prošle godine došlo je do velikog skoka trgovanja tom dionicom, pa je sa 30,8 milijuna eura prometa Span bio druga najtrgovanija dionica na Zagrebačkoj burzi, nakon Podravke. Visoka likvidnost zasluga je široke investicijske baze čega ne bi bilo bez entuzijazma prvog čovjeka kompanije, Nikole Dujmovića.
Podsjetimo, Span je prilikom izlaska na burzu odlučio da dio dionica ponudi zaposlenicima, ali i običnim građanima, unatoč ponudi institucionalnih investitora za upis cijelog izdanja. Tako je dionice kupilo više od tisuću novih dioničara, čime je kompanija prikupila tadašnjih 101 milijun kuna.
Osim porasta cijene, dioničari Spana u isplativost svog ulaganja mogu uračunati i dividendu. Lani je kompanija isplatila 1,33 eura po dionici, dvostruko više nego godinu ranije kada je dioničarima sjelo 66 centi po dionici. Porast dividende i općenito vrijednosti cijele kompanije kroz rast cijene dionice svoje utemeljenje ima u poslovnim rezultatima. Posljednje financijsko izvješće za treće tromjesečje pokazuje da je Span u devet mjeseci ostvario na razini grupe 22 posto više prihode od 105,1 milijun eura.
Kada je riječ o perspektivama poslovanja domaćeg IT sektora, Davor Špoljar, voditelj službe investicijske i financijske analize Erste banke, skreće pozornost na HUP-ovo istraživanje prema kojem kompanije iz sektora očekuju dvoznamenkaste stope rasta do 2026 godine. – Kompanije iz domaćeg IT/ICT sektora imaju svaka svoje specifičnosti, kao i pokretače uspjeha, pa ih se ne može svoditi pod isti nazivnik. Iako je znatan dio njih izvozno orijentiran, te time ne može ostati izoliran od globalnih kretanja, određene komparativne prednosti će i dalje biti prisutne poput još uvijek relativno konkurentne plaće IT stručnjaka, kao i proces digitalizacije i automatizacije gospodarstva gdje postoji podosta prostora za rast – smatra Špoljar.
Malo čudo iz Bala
Turistička kompanija Mon Perin iz istarskog mjesta Bale na burzu je došla krajem ožujka 2022. godine. Radi se o pomalo specifičnoj kompaniji za domaće prilike, s obzirom da su u vlasničkoj strukturi većinom Baljani koje predvodi Plinio Cuccurin, nekadašnji dugogodišnji član Uprave Adrisa. K tome, Mon Perin ima i izraženi društveno odgovorni aspekt, s obzirom da je osnovan prije 20-ak godina s idejom ‘socijalnog poduzetništva‘ kako bi poboljšao standard života cijeloga mjesta.
Kompanija upravlja s ukupno 889 vlastitih smještajnih jedinica na zapadnoj obali Istre, a glavnina kapaciteta nalazi se u kampu sa četiri zvjezdice. Mon Perin može dnevno smjestiti oko 3000 gostiju. Grupa je u prvih devet mjeseci 2023. ostvarila prihode od 14,2 milijuna eura, 43 posto više, dok je dobit od sedam milijuna eura skočila za 50 posto. Ipak, valja naglasiti kako je turistički sektor suočen s nizom neizvjesnosti koje uključuju i makroekonomske, ističe Davor Špoljar.
– Primjerice, Njemačka bi trebala imati nizak rast BDP-a ove godine, što je još uvijek bolje od najvjerojatnije laganog pada ostvarenog lani. Još jedno značajno emitivno tržište, Poljska, također bi trebalo ostvariti osjetno veću stopu rasta BDP-a nego prošle godine. Realne plaće u većini emitivnih tržišta bi trebale biti u pozitivnom teritoriju ove godine, što je također pozitivno iz perspektive generalne potrošnje – ocjenjuje Špoljar. No, neizvjesnosti i rizici su prisutni, a to je za turizam gotovo postalo novo normalno unutar zadnjih nekoliko godina, dodaje ovaj analitičar.
– I hotelijeri su u pravilu zadovoljavajuće prebrodili dosadašnje izazove, te financijskim rezultatima premašili razine ostvarene prije pandemije, a u smislu naturalnih pokazatelja kod samih hotela postoji još i prostora za rast. Dok istovremeno cijene dionica još uvijek kaskaju za tim pred-kriznim razinama. U tom svjetlu valuacije turističkih dionica koje pokrivamo i nadalje smatramo atraktivnima. Turizam se globalno nalazi u jednom pozitivnom sekularnom trendu, sa sve više stanovnika srednje i više kupovne moći, a u dosadašnjim se krizama, izuzev pandemije, pokazao otporniji nego što bi se s obzirom na njegovu diskrecijsku prirodu to moglo očekivati – kaže Špoljar.
Dionice Mon Perina uvrštene su nakon provedene dokapitalizacije u kojoj je cijena postavljena na, preračunato, 4,4 eura, a danas vrijede 8,2 eura ili 85 posto više. I Mon Perin je uspio ‘pobijediti‘ CROBEX – dioničko mjerilo je ojačalo ‘tek‘ 26 posto otkako je ta dionica na burzi. Iz današnje perspektive, ulazak u vlasništvo te kompanije isplatio se i na prvi dan trgovanja, 30. ožujka 2022., kada je vrijednost Mon Perinovih dionica skočila za četvrtinu u odnosu na cijenu iz dokapitalizacije.
Investitor koji se odlučio za taj korak do sada je u plusu od 49 posto. Uz zaradu na razlici cijene također treba uračunati i dividendu. Prošle je godine Mon Perin isplatio 18 centi po dionici, dok je 2022. dividenda iznosila 13 centi. Ipak, iako kompanija broji skoro 900 dioničara, likvidnost je slabija nego u slučaju Spana. U 2022. Mon Perin je ostvario milijun eura prometa, a u 2023. protrgovano je tim dionicama za 784 tisuće eura.
Malo malih dioničara
Dionica trgovca autodijelovima CIAK ujedno je i najmanje likvidna u ovom tercetu. O tome svjedoči i činjenica da se ove godini CIAK-om trgovalo samo 18. siječnja. Prošle godine u 19 trgovinskih dana ta je dionica ostvarila promet od 137 tisuća eura, dvostruko više nego godinu ranije kada je likvidnost dosegla 67 tisuća eura. No, čak i takva je likvidnost prilično dobra s obzirom na dioničarsku strukturu gdje 95 posto dionica drže dioničari koji vrlo rijetko trguju.
Polovicu dionica drži Ivan Leko, a njegova supruga Ljilja dodatnih 16 posto. Među deset najvećih dioničara su i obvezni mirovinski fondovi AZ, Erste Plavi i PBZ/CO te dobrovoljni mirovinski fondovi AZ-a i Raiffeisena. Država preko Fonda za razgradnju NE Krško drži više od četiri posto. Inače, CIAK je na burzu došao početkom 2021. godine, a njegov IPO vrijedan tadašnjih 222 milijuna kuna bio je najveći u prethodne tri godine.
Trenutna cijena CIAK-a iznosi 6,90 eura te je za trećinu više nego u IPO-u. Ipak, od uvrštenja CIAK-a na burzu CROBEX je ojačao puno više, 52,3 posto. No, isplativost ulaganja dodatno podiže dividenda – lani je kompanija isplatila 15 centi po dionici, a godinu ranije 23 centa.