Iza nas je tjedan u kojem su cijene nafte, plina, kao i većine ostalih energenata pale. Uz njih, na tjednoj razini pale su cijene gotovo svih metala (industrijskih i plemenitih), kao i nekih agri roba, poput primjerice kave, šečera ili uljane repice. Jedina iznimka bila je pšenica koja je na tjednoj razini na CBOT-u narasla gotovo 10 posto. Taj pozitivan trend se još prelio na cijene sojinog zrna, ali i na MATIF. Posljedica je to suše koja prijeti SAD-u, pa se rizik od smanjene proizvodnje prelio na cijene roba. Što se tiče nekih generalnih pokazatelja, dolarski indeks DXY ispod 103 boda, S&P 500 indeks iznad 4.300 bodova, a indeks straha VIX i dalje nizak, ispod 15 bodova. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) u novom tjednu iznad 540 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) iznad 102 boda.
Državni udar
Pokušaj državnog udara u Rusiji ovog vikenda bio je kratkog vijeka, što uklanja rizik od značajnog porasta globalnih cijena burzovnih roba, prvenstveno pšenice i energije. Sada mnogi na tržištu očekuju priljev u tradicionalno obrambenu imovinu, kao što su državne obveznice i dolar, kao i povećanje volatilnosti. Pozornost se pridaje i cijenama roba s obzirom na to da je Rusija jedan od glavnih svjetskih proizvođača energije i žitarica. S druge strane, BlackRock i JPMorgan Chase navodno pomažu ukrajinskoj vladi da uspostavi banku za obnovu, koja bi mogla financirati projekte obnove. Financial Times je istaknuo da bi trenutno obnova Ukrajinu koštala oko 411 milijardi dolara, ali s obzirom da rat još traje da i ti troškovi i dalje rastu.
Nova povećanja kamatnih stopa
Američki FED ostaje čvrst u svojoj politici i naumu stavljanja inflacije pod kontrolu. Jerome Powell naglasio je da većina kreatora politike vjeruje da su do kraja godine vjerojatna još dva povećanja od po četvrtinu boda, te ponovio je da je još dug put do vraćanja inflacije na ciljanu razinu. Pitanje je vjeruju li financijska i robna tržišta FED-u kada kaže da ove godine neće biti smanjenja stopa? Istovremeno, ministrica financija Janet Yellen kaže da će se više banaka morati spojiti ove godine jer trenutna razina kamatnih stopa uništava banke, koje drže obveznice po niskim fiksnim stopama i s dugim trajanjem.
Na drugoj strani Pacifika, Kina se nastavlja usredotočiti na svoje poticaje kako bi očajnički zaustavila probleme sa svojim gospodarstvom prije nego što tamo stvari skliznu u dublju recesiju. Kina i dalje pokušava biti kreativna kako bi pokrenula svoje gospodarstvo, pa su snizili kamatne stope po prvi put u 10 mjeseci. Ovaj scenarij je već viđen, zar ne? Pitanje je samo kada će početi price o prolaznoj inflaciji, a zatim stvarnoj inflaciji i potrebi o povećanju kamatnih stopa da bi se ista stavila pod kontrolu?
Iza nas je tjedan u kojem je većina centralnih banaka podizala dodatno svoje kamatne stope, poput Englske, Švicarske, Norveške ili pak Japana. Međutim, s dolaskom ljeta, ulazimo u vrlo mirno razdoblje za makroekonomske podatke i odluke o politici središnje banke. Stvari će se ponovno “zahuktati” u rujnu.
Prema predviđanjima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potražnja za naftom prestat će rasti u sljedećih pet godina, zahvaljujući uvođenju električnih vozila (EV), biogoriva i energetske učinkovitosti. Terminske cijene sirove nafte Brent skočile su 1,3 posto u ponedjeljak, na razinu blago ispod 75 $/bbl na valu događanja u Rusiji tijekom vikenda i zabrinutost oko političke nestabilnosti u jednom od najvećih svjetskih proizvođača nafte koji bi mogao kočiti opskrbu. Rusija je bila glavni opskrbljivač naftom azijskim zemljama, uključujući Kinu i Indiju, budući da su visoke cijene energije potaknule gospodarstva u razvoju da kupuju rusku naftu po sniženim cijenama. U međuvremenu, međunarodna referentna vrijednost za naftu pala je prošlog tjedna za gotovo 4 posto jer su daljnja monetarna stezanja i oštre poruke glavnih središnjih banaka utjecale na izglede za globalno gospodarstvo i potražnju za energijom.
Mnoštvo PMI podataka iz naprednih gospodarstava također je ukazalo na oštro usporavanje proizvodnih i uslužnih aktivnosti, što je narušilo tržišno raspoloženje. I terminske cijene prirodnog plina u Europi reagirale sun a događanja u Rusiji te su skočile preko 10 posto na 36 €/MWh na početku novog tjedna. Uvoz plina iz Rusije u EU, uključujući uvoz plina iz cjevovoda i LNG-a, značajno je smanjen od ruske invazije na Ukrajinu, ali je i dalje predstavljao oko 25 posto prošle godine. Cijene prirodnog plina u Europi skočile su oko 30 posto u lipnju, zbog nestabilnosti u vezi s opskrbom i toplijim vremenom kako je stigla ljetna sezona. Nekoliko prekida rada na norveškim plinskim poljima je produženo, a radovi na popravcima trebali bi se nastaviti i u srpnju. Norveška je zamijenila Rusiju kao jedan od najvećih izvora uvoza prirodnog plina u EU, s oko 25 posto. Također, Nizozemska će od 1. listopada zatvoriti najveće plinsko nalazište u Europi u blizini Groningena zbog opasnosti od potresa. Međutim, europsko skladište plina popunjeno je gotovo 76 posto, što je rekordna razina za ovo doba godine.
Stigle suše
U agri svijetu započinje važan tjedan. U utorak ćemo, nakon zatvaranja tržišta, imati stanje proljetnih usjeva u SAD-u. U petak će USDA će objaviti izvještaj o kvartalnom stanju zaliha te će komentirati proizvodnju ključnih kultura. Sve to pod okriljem vremena koje za SAD za sada obećava da će biti neizvjesno u sljedećih 15 dana. Ukoliko se suša nastavi, prvo će početi padati prinosi kukuruza i soje. Generalno, u period od 1. srpnja do 15. kolovoza ‘na stolu‘ je gotovo 500 mil tona američkog kukuruza i soje. Maksimalni rizik od gubitka proizvodnje je 100 mil tona. Ako se ponovi vrijeme iz 2012., godine koja je najbliža onome što danas imamo, riskiramo gubitak 70 mil tona, a ako pak bude sve u redu, imat ćemo gotovo pa rekordan urod. Trenutno je na CBOT-u pšenica oko razine od 7,3 $/bu, kukuruz 6,4 $/bu, a sojino zrno starog roda prvi put od travnja ponovno iznad 15 $/bu.
Na MATIF-u pšenica i kukuruz iznad 245 €/t. U EU blagotvorne kiše zabilježeno su na sjeveru kontinenta, od čega su najveće benefite imale Francuska, Njemačka, Poljska i Engleska. Neizvjesnost oko prinosa i dalje ostaje. U srpnju se čini da se sušni uvjeti pojačavaju, s nepovoljnim izgledima za glavna europska poljoprivredna područja. Služba EU za praćenje usjeva MARS zadržala je većinu prognoza uroda blizu petogodišnjih prosjeka, ali je upozorila na izazove zbog mješovitih vremenskih utjecaja u svom lipanjskom izvješću. MARS procjenjuje prinose pšenice u EU na 5,7 t/ha, dok se ukupni prinosi ječma u EU procjenjuju na 4,76 t/ha. Izvoz pšenice iz EU iznosio je 30,37 mil tona, 11 posto više nego prošle godine. Izvoz ječma iznosio je 6,28 mil tona, u usporedbi sa 6,94 mil tona prošle godine. Uvoz uljane repice naglo je porastao na 7,24 mil tona s 5,26 mil tona. Uvoz kukuruza bio je 25,3 mil tona, čak 57 posto više nego prošle godine, dok je uvoz soje bio 12,52 mil tona, 11,7 posto manje nego prošle godine.
Nakon prošlotjedne vijesti da će Bidenova administracija dati samo skromno povećanje američkih kvota za biodizel, cijene sojinog ulja je snažno pala, a za sobom je povukla i ostala ulja, prvenstveno palmino i repičino (a posljedično je pala cijena uljane repice na MATIF-u).
Terminske cijene bakra pale su na 3,8 $/lbs, povlačeći se sa šestotjednog vrha od 3,9 $/lbs dosegnutog sredinom prošlog tjedna zbog zabrinjavajuće makroekonomske pozadine u odnosu na očekivanja potražnje za industrijskim inputima. Kineska vlada se suzdržala od obaveznih poticaja za potporu svom posrnulom proizvodnom sektoru, dok su FED, ECB i BoE spremni nastaviti podizati kamatne stope i dodatno ograničavati industrijsku proizvodnju. Ipak, glavni tržišni igrači nastavili su izražavati zabrinutost da opskrba bakrom možda neće pratiti očekivanja velike dugoročne potražnje, budući da je metal kritična sirovina za prijelaz na obnovljive izvore. Terminske cijene za čeličnu armaturu pale su na 3.650 CNY/t, produživši svoje povlačenje s dvomjesečnog vrha od 3.783 CNY/t dosegnutog sredinom ovog mjeseca. Kineska vlada pokazala je solidnu mjeru nevoljkosti da dodijeli poticaje svom osnovnom sektoru nekretnina, što je potaknulo oklade da zemlja možda pokušava dati prioritet svom sektoru usluga i natjeralo Goldman Sachs i S&P da smanje predviđanja BDP-a zemlje.
Prethodni pozivi za poticajima pojavili su se nakon niza slabih ekonomskih podataka iz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva, odražavajući slabu potražnju za građevinskim i infrastrukturnim sektorima koji intenzivno koriste čelik. Novi zajmovi u juanima iznosili su ukupno 1,36 bilijuna CNY u svibnju, znatno ispod tržišnih očekivanja od 1,6 bilijuna CNY, dok je industrijska proizvodnja usporila više od očekivanog, a uvoz se smanjio treći mjesec za redom. Zabrinjavajući zamah natjerao je Peking da razmotri smanjenje proizvodnje čelika za 2,5 posto ove godine