Tjesnac Hormuz: Što je i zašto je ključan za svjetsku trgovinu?

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da naredi bombardiranje triju iranskih nuklearnih postrojenja izazvala je zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku. Napad, u kojem je SAD po prvi put nakon Iranske revolucije 1979. godine izravno sudjelovao uz Izrael protiv Islamske Republike, mogao bi izazvati snažnu reakciju Teherana. Analitičari upozoravaju kako bi jedna od mogućih iranskih protumjera mogla biti zatvaranje tjesnaca Hormuz, ključnog trgovačkog pravca kroz koji svakodnevno prolazi više od 20 milijuna barela sirove nafte i velik dio globalne opskrbe ukapljenim plinom. Iran je u više navrata prijetio zatvaranjem tjesnaca, no do sada nikada nije proveo takvu prijetnju u djelo.

Tjesnac Hormuz geografski spaja Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Smješten između Irana i Omana, širok je 33 kilometra na najužem dijelu, no pomorski promet odvija se kroz tek 3 kilometra širok kanal, što ga čini izrazito ranjivim na vojne ili političke blokade.

Preko njega se odvija ključni dio svjetske naftne trgovine: svakoga dana kroz Hormuz prođe između 17 i 21 milijun barela sirove nafte, kondenzata i derivata, pokrivajući otprilike petinu globalne potrošnje. Riječ je o izvozu pet glavnih članica OPEC-a,  Saudijske Arabije, Irana, Iraka, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji dominantno ide prema azijskim tržištima, uključujući Kinu, Indiju i Južnu Koreju.

Zbog njegove strateške važnosti, sigurnost pomorskih ruta u tjesnacu čuva američka Peta flota, stacionirana u Bahreinu.

Zašto je važan?

Prema podacima analitičke kuće Vortexa, između početka 2022. i prošlog mjeseca kroz tjesnac je dnevno prolazilo između 17,8 i 20,8 milijuna barela nafte, kondenzata i derivata. To je oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte. Većina članica OPEC-a,  uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Irak, izvozi sirovu naftu upravo tim putem, ponajprije prema azijskim tržištima. Za sigurnost pomorskog prometa u regiji zadužena je američka Peta flota sa sjedištem u Bahreinu.

Za Iran bi blokada tjesnaca mogla poslužiti kao izravni odgovor Washingtonu, s obzirom na to da bi izazvala trenutačan skok cijena nafte i inflacijski pritisak diljem svijeta, a posebno u SAD-u. No, takav potez imao bi i negativne posljedice za samu Islamsku Republiku jer se iranska nafta također izvozi tim putem. Uz to, riskirao bi uvlačenje arapskih zemalja Perzijskog zaljeva koje su već izrazile snažno protivljenje izraelskom napadu u širi sukob kako bi zaštitile vlastite energetske interese.

Posebno bi bila pogođena Kina, druga najveća svjetska ekonomija i najveći kupac iranske nafte, koja inače većinom dolazi pod međunarodnim sankcijama. Gotovo 90 posto iranskog izvoza nafte odlazi upravo u Kinu. Američki državni tajnik Marco Rubio pozvao je Peking da iskoristi svoj utjecaj.

- Pozivam kinesku vladu da kontaktira Teheran, jer i sami ovise o tjesnacu Hormuz. Ako ga zatvore, to bi bila još jedna katastrofalna pogreška – to bi za njih bila ekonomska samoubojica - rekao je u razgovoru za Fox News.

Također i iz Washingtona je stigla poruka za Kinu da spriječi Iran da zatvori taj tjesnac kroz koji prolazi oko 20 posto nafte u svijetu.

- U scenariju u kojemu bi Iran selektivno remetio prolaz kroz Hormuz, cijena barela nafte mogla bi porasti iznad 100 dolara – rekao je Vivek Dhar, analitičar u Commonwealth Bank of Australia.

U proteklih desetak dana, koliko traje raketiranje između Izraela i Irana, cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je više od 13, a na američkom više od 10 posto. Također, već se pojavljuju informacije da su neki naftni tankeri promijenili kurs nakon američkih zračnih napada.

Što kaže Iran?

Iranska državna televizija Press TV objavila je kako je parlament odobrio mjeru zatvaranja tjesnaca, iako će konačnu odluku donijeti vrhovno vodstvo. Iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi izjavio je kako će Trumpova odluka imati 'vječne posljedice', sugerirajući mogućnost dugotrajnog odgovora. Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei nazvao je izraelski napad 'teškom pogreškom' te poručio kako Izrael 'mora biti kažnjen', no nije se izravno osvrnuo na pitanje Hormuza.