Tko će najviše stradati u trgovinskom ratu s Amerikom

Ako trgovinski pregovori između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država propadnu i ako do dogovora ne dođe do 1. kolovoza, Washington će, prema riječima predsjednika Trumpa nametnuti carine od 30 posto na gotovo svu robu iz EU. Europska komisija već ima spreman odgovor, a odgovor su protumjere na američki izvoz vrijedna 72 milijarde eura, što bi moglo imati ozbiljne posljedice i za same članice Unije.

Već se ranije govorilo o listi američkih proizvoda ukupne vrijednosti 95 milijardi eura koji bi mogli biti pogođeni europskim carinama. Među njima se ističu industrijski proizvodi poput zrakoplova i dijelova za avione, strojevi, automobili, kemikalije, plastika te medicinska oprema. Samo ta kategorija pokriva robu u vrijednosti od gotovo 66 milijardi eura.

Iako se na listi nalaze i poljoprivredni proizvodi poput burbona, tu su i neobični artikli poput četkice za zube, četki za kosu i lateksa.

Za europske potrošače i tvrtke sve to znači više cijene i novi inflatorni pritisci. Ipak, prema riječima Sylvaina Broyera, glavnog europskog ekonomista iz S&P Global Ratings, učinak na inflaciju bio bi minimalan, tek nekoliko desetinki postotnog boda. Veći rizik leži u potencijalnim poremećajima u opskrbnim lancima, posebice u uslugama jer je Europa jako ovisna o američkim tehnologijama, platnim sustavima i konzultantskim uslugama.

Najizloženije zemlje

Pojedine industrije, ključne za nacionalna gospodarstva, mogle bi se suočiti s ozbiljnim šokovima ako dođe do trgovinskog rata. Zrakoplovna industrija je jedna od njih. Naime, uvozi zrakoplova i njihovih dijelova iz SAD-a u EU vrijedni su gotovo 11 milijardi eura a najveći uvoznik u 2024. bila je Irska, zatim Francuska, Nizozemska i Njemačka.

Industrija zrakoplovstva duboko je isprepletena. Recimo, francuski Thales isporučuje sustave za američki Boeing i europski Airbus, dok američki Honeywell obrnuto surađuje s Airbusom. Moguće europske carine bile bi izravan udarac Boeingu, koji iz Europe ostvaruje 13 posto prihoda što je više od  8,7 milijardi dolara ostvarenih u 2024. No, udarac bi mogao doći i s druge strane jer Airbus ostvaruje dvostruko više prihoda u Sjevernoj Americi, pa bi američke protumjere mogle pogoditi i europske proizvođače.

Irska bi mogla biti među najteže pogođenima. Uvoz zrakoplova iz SAD-a čini više od 1 posto irskog BDP-a. No tu je i veći problem jer je Irska globalno središte za leasing zrakoplova, s više od 50 leasing tvrtki koje upravljaju flotom od 10 tisuća zrakoplova, što predstavlja čak 37 posto svjetske komercijalne flote.

- U slučaju Irske, uvoz zrakoplova iznosi više od 1 posto BDP-a, dok u Nizozemskoj uvoz velikih strojeva i medicinske opreme iznosi 6 posto BDP-a - rekao je za Euronews Business Rory Fennessy, viši ekonomist u Oxford Economicsu.

No, nije samo zrakoplovstvo problem u Irskoj. Ako carine, a čini se da hoće, obuhvate i farmaceutske proizvode, prema analizi briselskog instituta Bruegel, kumulativni gubitak irskog BDP-a mogao bi doseći 3 posto do 2028. godine.

Strojevi i vozila

Druga ključna kategorija na listi EU-a su strojevi, čiji se uvoz iz SAD-a procjenjuje na 9,43 milijarde eura. Najveći uvoznici su Njemačka, Nizozemska, Francuska te ponovno Irska. Unatoč relativno ograničenoj direktnoj izloženosti SAD-u, zbog bliske integracije opskrbnih lanaca šteta se može preliti i na druge države. Poseban je tu naglasak stavljen na srednju i istočnu Europu, gdje su Njemačka i njezine automobilske kompanije (Volkswagen, Mercedes) otvorile brojne proizvodne pogone primjerice u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Ako cijene porastu ili dođe do poremećaja u nabavi dijelova, to bi moglo potaknuti nove mjere štednje i rezanja troškova u cijeloj regiji.

Uvoz vozila i dijelova iz SAD-a u Njemačku vrijedan je 7,5 milijardi eura u 2024., a slijedi Belgija s 1,8 milijardi čime automobilski sektor postaje treća najugroženija kategorija.

Kemikalije, plastika, burbon

Europska komisija cilja i na kemikalije, plastiku te medicinsku opremu a svaka od ovih kategorija premašuje 7,5 milijardi eura uvoza iz SAD-a. Najveći uvoznik američkih kemikalija je Belgija (13,7 milijardi eura), zatim Nizozemska (12,5 milijardi) i Njemačka (12,3 milijardi). Kada je riječ o plastici, ponovno prednjači Belgija (3 milijarde), a slijede Njemačka (2 milijarde) i Nizozemska (1,5 milijardi). Kod medicinskih uređaja, najviše uvozi Nizozemska (4,63 milijardi eura), a zatim Njemačka (2,65 milijardi) i Belgija (više od milijarde eura).

EU razmatra i uvođenje carina na poljoprivredne proizvode iz SAD-a vrijedne 6,4 milijarde eura. Među njima je i popularni bourbon, a najviše ga uvozi Nizozemska, za više od 60 milijuna eura godišnje. Iako ta brojka nije velika na makrorazini, problem bi nastao ako SAD uzvrati udarac. U tom slučaju na udaru bi se mogli naći francusko vino pa i irski viski. Francuske lobističke skupine već su upozorile da bi američke carine na europske poljoprivredne proizvode bile 'katastrofalne'. U konačnici, Europska komisija naglašava da je cilj izbjeći trgovinski rat, ali istovremeno ističe kako je spremna na protumjere ako Washington krene s carinama.