Tko plaća najviše: Cijene struje i plina u Europi 2025.

Cijene električne energije i prirodnog plina za kućanstva u 2025. snažno su se razišle diljem Europe. Da su računi u nekim državama višestruko veći nego u drugima, pokazuju novi podaci Eurostata. Razlike proizlaze iz energetskog miksa, regulacije i politike subvencija, ali i iz razlika u kupovnoj moći stanovništva.

Struja najskuplja u Njemačkoj

U prvom polugodištu 2025. cijene električne energije za kućanstva kretale su se od 6,2 eura po 100 kWh u Turskoj do 38,4 eura u Njemačkoj. Prosjek za 38 europskih zemalja članica EU-a, kandidata i država EFTA-e, iznosio je 28,7 eura po 100 kWh.

Zapadna Europa imala je pritom imala najviše nominalne cijene. Uz Njemačku, Belgija (35,7 eura) i Danska (34,9 eura) su također pri vrhu, a cijene su prelazile 30 eura po 100 kWh i u Italiji, Irskoj i Češkoj.

S druge strane, većina istočnoeuropskih i zemlja kandidata bilježe znatno niže račune.       

Električna energija stoji manje od 10 eura po 100 kWh u Turskoj, Gruziji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Među članicama EU-a, Mađarska je imala najnižu cijenu električne energije za kućanstva, 10,4 eura po 100 kWh, dok se u Hrvatskoj cijena kretala oko 15 eura po 100 kWh.

Stručnjaci konzultantske kuće VaasaETT objašnjavaju da razlike u nominalnim cijenama odražavaju niz specifičnih čimbenika. Od strukture proizvodnje (udio plina, ugljena, nuklearne i obnovljive energije), strategije nabave i formiranja cijena dobavljača do različitih modela subvencioniranja i dizajna tarifnih sustava.

Kupovna moć mijenja sliku

Ako se cijene prilagode standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir lokalne dohotke i troškove života, razlike među državama postaju manje, pa 'jedan euro nema istu težinu u svakom gospodarstvu'. Primjerice, tisuću eura može pokriti jedan mjesec najma u Njemačkoj, a dva ili tri u Bugarskoj. Stoga, iako su nominalne plaće u bogatijim državama više, prilagodba za kupovnu moć sužava jaz.

Promatrano kroz PPS, ukupne cijene električne energije i plina kreću se od 12,8 PPS u Islandu do 39,2 PPS u Češkoj, koju slijede Poljska (35 PPS) te Italija i Njemačka, obje iznad 34 PPS. Na donjem kraju ljestvice su Malta (13,7 PPS), Turska (14 PPS) i Mađarska (15 PPS). Nordijske zemlje, osobito Norveška (16 PPS) i Finska (18,7 PPS), imaju relativno povoljnije cijene kada se korigiraju za kupovnu moć, dok je i Švedska ispod prosjeka EU-a od 28,6 PPS.

Rast cijena

Cijene električne energije u mnogim su državama ostale relativno stabilne, s promjenama manjim od 10 posto između prvog polugodišta 2024. i 2025. No u nekima je došlo do naglih skokova, pa su recimo, Moldavija i Turska zabilježile su povećanja veća od 50 posto na svojim računima.

Unutar EU-a, Luksemburg i Irska istaknuli su se rastom cijena većim od 25 posto, dok su Slovenija, Finska i Cipar imale najveće padove,  veće od 9 posto u apsolutnim iznosima.

Plin: Švedska najskuplja, Gruzija najjeftinija

Cijene prirodnog plina za kućanstva u prvom polugodištu 2025. također pokazuju velike razlike. Švedska je bila najskuplja s 21,30 eura po 100 kWh, slijede Nizozemska (16,2 eura) i Danska (13,1 eura). Prosječna cijena u EU-u iznosila je 11,4 eura po 100 kWh.

Na drugom kraju ljestvice, u EU-u su Mađarska (3,07 eura), Hrvatska (4,61 eura) i Rumunjska (5,59 eura) koje su imale najniže cijene plina za kućanstva. Ako se uključe i druge države s dostupnim podacima, apsolutno najnižu cijenu bilježi Gruzija, 1,7 eura po 100 kWh, dok je Turska na 2,1 euro.

Među najvećim gospodarstvima EU-a, Francuska (13 eura) ima najskuplji plin za kućanstva, slijede Italija (12,4 eura) i Njemačka (12,2 eura), dok je Španjolska (8,6 eura) najpovoljnija među 'velikima'.

Prema  podacima VaasaETT-u, na razlike u cijenama plina utječu različite strategije nabave i formiranja cijena, razine popunjenosti skladišta, vremenske prilike i temperature, interkonekcije s drugim tržištima te modeli subvencioniranja i struktura tarifnih sustava.

PPS prilagodba plina

Kod prirodnog plina prilagođenog standardu kupovne moći, Švedska i dalje ostaje na vrhu sa 17,6 PPS, dok Mađarska ima najnižu razinu u EU-u, 4,4 PPS. Hrvatska se tu našla u donjem dijelu tablice sa 6,5 PPS, dok je prosjek EU-a 11,1 PPS.

Posebno se ističe Sjeverna Makedonija, s 24,1 PPS, iako joj je nominalna cijena relativno umjerena, 12,2 eura po 100 kWh. To znači da u kontekstu lokalnih primanja i troškova života plin ondje opterećuje kućne budžete znatno više nego što sugerira nominalni iznos.

Na godišnjoj razini, u prvoj polovini 2025. cijene plina za kućanstva u nacionalnim valutama najviše su porasle u Turskoj (28,2  posto), Sjevernoj Makedoniji (26 posto), Estoniji (23,9 posto), Bugarskoj (23,6 posto) i Švedskoj (20,9 posto). Istodobno su neke zemlje zabilježile značajne padove, a to su Slovenija (12,7 posto), Austrija (11,5 posto) i Češka (10,9 posto) koje su imale smanjenja cijena plina veća od 10 posto u apsolutnim iznosima.