Biznis i politika
StoryEditor

Tko pronađe radnike, poslovanje će morati planirati slojevito

07. Listopad 2023.

Brzina, ali oprez‘ jedan je od najstarijih i najpamtljivijih slogana iz arsenala mnogih prometnih edukacijskih akcija. Čini se da će se sljedeće godine tom maksimom voditi i poduzetnici, bar ako je suditi prema najavi prvog čovjeka Atlantic Grupe Emila Tedeschija, koji je Liderovu ‘Danu velikih planova‘ prošle srijede izjavio da će njegova kompanija u planiranju poslovanja u 2024. biti oprezna i konzervativna, ali i ambiciozna.

Izvoznici već na pragu deflacije

Nije Tedeschi bio jedini koji će dogodine pokušati spojiti nespojivo. Aktualnu slojevitost koja će se preliti na sljedeću godinu najavio je već na početku konferencije Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović ocijenivši da trenutačnu situaciju na poslovnoj sceni diktira inflacija uz prijetnju recesije ili stagflacije. Paralelno s time, rekao je, u nekim neprehrambenim sektorima trgovci upozoravaju na primjere deflacije. Ovo posljednje nije rezultat samo zamrzavanja cijena trideset proizvoda i Vladina pritiska na trgovačke lance.

Doduše, rujanska inflacija očekivano je prikočila (godišnja sa 7,8 posto na 6,6 posto, a mjesečna s 0,5 posto na 0,4 posto). No hrana je i nakon Vladine intervencije ostala 9,6 posto skuplja nego prije godinu dana.

Međutim, prava opasnost od (bar djelomične) deflacije krije se u podacima o proizvođačkim cijenama industrijskih proizvoda, U kolovozu su cijene domaćih proizvođača bile 0,7 posto više nego u srpnju i 2,6 posto više nego prošloga kolovoza. Pritom su one na domaćem tržištu u godinu dana narasle ipak malo više – četiri posto. Prave žrtve inflacije bili su izvoznici, koji su cijene u izvozu za to vrijeme podignuli za samo 0,8 posto, a u eurozoni – koja je najveće izvozno tržište – za neznatnih 0,1 posto. Zaista, to je na samom pragu deflacije.

Ova priča samo je ilustracija procjena da dolazimo u slojevito vrijeme u kojem nije dovoljno imati samo plan A i plan B, nego treba plesati u kontradiktornostima poput ‘brzina, ali oprez‘.

Ili, kako je rekao Tedeschi, ‘već smo potkraj veljače korigirali budžet, nabolje, ali ako se ne bude sve razvijalo kako smo zacrtali, moramo biti spremni i na stezanje‘, zaključio je taj oprezni optimist.

Valja izdvojiti još dva dubleta za sljedeću godinu iz poduzetničkih redova. Končarov čelnik Gordan Kolak objašnjavao je kako zbog velikih narudžbi moraju dizati kapacitete i ulagati, ali pritom paze da to bude održivo, a prva dama Siemensa Medeja Lončar održivost je sparila s tehnologijom.

Kina – respektabilno čudovište

I predsjednik Zoran Milanović u svojoj je geopolitičkoj analizi spominjao dva ključna faktora. Ustvrdio je da svijet u kojem samo jedna država dominira, SAD, polako nestaje, da je Kina izrasla u ‘respektabilno čudovište‘ te da je na globalnoj sceni sve važniji faktor – i stabilnosti i nestabilnosti.

Ocijenio je da se Europa u takvim okolnostima nije snašla i da je postala ‘drugorazredni svjetski igrač, ekonomija koja ne raspolaže ni ključnim tehnologijama, a nema ni dovoljno kratke dobavne lance‘. U tom kontekstu posebno je apostrofirao Njemačku. Inzistiranje berlinske ‘semafor-koalicije‘ na spašavanju klime i prebrzo odricanje od superiorne proizvodnje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem vodi u gubitak tržišta.

Tako se i Hrvatska našla između rastuće Kine i sve manje snažne Njemačke.

I u ostalim izlaganjima ključnih govornika mogu se pronaći duplikati, odnosno dva ključna faktora, za sljedeću poslovnu godinu. Za ministra gospodarstva Davora Filipovića to su zadržavanje kupovne moći i investicije. Guverner HNB-a Boris Vujčić najviše je pozornosti posvetio rastu kamata (koji je ipak manji nego u ostatku eurozone), ali i potrošačkom optimizmu, kojem su u tom smislu pripomogli i APN-ovi krediti.

Nešto više rezervi moglo se iščitati iz grafikona koje je predstavio OECD-ov viši ekonomist Phil Hemmings, koji je upozorio na dvostruki izazov koji očekuje poduzetnike – inflaciju u kombinaciji s niskim rastom. Stoga je poručio da treba dignuti produktivnost. Upravo je imperativ rasta produktivnosti u paru s dizanjem konkurentnosti spominjao i predsjednik Uprave Plive i čelnik HUP-a Mihael Furjan. No predsjednik Milanović skeptičan je u vezi s dizanjem produktivnosti i podaci od početka godine daju mu za pravo.

U tih osam mjeseci ukupna proizvodnost rada u industriji nije se pomaknula ni za dlaku u odnosu na prošlu godinu.

Novi val nezaposlenosti?

Ipak, postoji problem veći od svih udvajanja koja smo ovdje spomenuli. Ključno je pitanje ne samo razvoja nego i opstanka svake kompanije kako zadržati ljude. Ta se tema provlačila kroz gotovo sva izlaganja, a posebno se izdvojila u anketi koju je na licu mjesta ispunilo 127 sudionika konferencije.

Čak ih je četrdesetero nedostatak adekvatne radne snage apostrofiralo kao najveći izazov u idućoj godini. Koliko je to dominantan problem, pokazuje podatak da je inflaciju spomenulo samo 13 anketiranih, recesiju 11, rast kamata 10, probleme s energijom devetero njih.

No možda se i potrazi za radnom snagom nazire kraj – ako se ostvari prognoza UniCreditova glavnog ekonomista za srednju i istočnu Europu Dana Bucșe, koji regiji uskoro predviđa novi val nezaposlenosti. Kaže da ovoga puta to ne bi trebalo biti razorno kao 2008., ali smanjit će pritisak na plaće.

14. lipanj 2024 17:28