‘;
Iako dočekana slikovitom konfrontacijom kopanja po kontejnerima, a valja priznati da su se mjestimično očekivali jaja i rajčice, vijest o samopodizanju dužnosničkih plaća za 60 posto preko noći se istrošila s prvim ‘rodnim‘ Olimpijskim igrama i ‘društvenomrežnim‘ svađama oko uspješna/neuspješna vrhunca sezone, ovisno o tome tko interpretira čije podatke. A ima nešto i u činjenici da se plaće dužnosnika godinama nisu mijenjale, pa je, eto, raja pokazala punu lepezu razumijevanja za radišni ešalon političara koje nitko nikada za rezultate ionako priupitao nije. Uostalom, da bi rezultati uopće bili mjerljivi i interpretativni morao bi postojati neki kriterij, ljestvica, prag usporedivosti. Koji u domaji, naravno, ne postoji. No, prije nego počnemo kopati po mogućim ili barem željenim kriterijima dobro je vidjeti kako to rade drugi.
Prema podacima koje su prikupili profesori Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti i Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma čini se da suza na oko nije bezveze krenula. Recimo, Lawrence Wong, singapurski premijer, ima godišnju plaću od 1,6 milijuna dolara, uz dodatne bonuse. Znatno manje zarađuje John Lee Ka-chiu, na čelu uprave Hong Konga, ali i njegovih 695 tisuća dolara nije mala godišnja plaća. Potom slijede švicarska predsjednica Viola Ahmerd s godišnjom plaćom od 530 tisuća dolara i američki predsjednik Joe Biden s godišnjom plaćom od 400 tisuća dolara. Njemački kancelar Olaf Scholz ima nešto nižu plaću, na godinu zaradi 367 tisuća dolara, a gotovo jednak iznos zarađuje i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kojoj se tijekom godine isplati 364 tisuće dolara (plaće, o ostalim dotama ovdje nije riječ).
Usporedba s usporedivima
– Svakako je bolja usporedba s plaćama nama usporedivih zemalja. Prema podacima iz 2020. godišnja plaća slovačkoga premijera iznosila je 87.800 dolara, oko 7300 dolara na mjesec. Rumunjska je premijerka te godine imala godišnju plaću od 61.300 dolara, što je nešto više od 5100 dolara na mjesec. Bugarski je premijer 2020. imao godišnju plaću od 50 tisuća dolara, što je 4166 dolara na mjesec. Premijer Češke te je godine zarađivao oko 120 tisuća dolara, odnosno oko 10 tisuća na mjesec, što je bilo više od premijera Slovenije, koji je zarađivao oko 71 tisuću, odnosno oko 5900 dolara na mjesec. Te je godine plaća hrvatskoga premijera iznosila 39.422 dolara, a predsjednika 44.375, temeljem čega se lako može zaključiti da su plaće najviših hrvatskih dužnosnika bile niže od plaća dužnosnika u svim usporedivim članicama Europske unije. Ostaje, međutim, pitanje na koji način valja provoditi povećanje plaća političkih dužnosnika. Mogu li se takva povećanja provoditi prema kriterijima uspješnosti u upravljanju javnim poslovima i zasnivati na sustavu nagrada ili trebaju biti dijelom fiksnoga sustava koeficijenata na kojem se zasnivaju plaće državnih službenika i namještenika?
Prilično je teško jednoznačno odgovoriti na to pitanje, jer javni sektor djeluje prema drukčijoj matrici od privatnih poduzeća. Političke su institucije određene okvirom proračuna i stalno prisutnim političkim pritiscima da javnu potrošnju svedu na minimum. U privatnome su sektoru plaće i bonusi u pravilu vezani uz ekonomsku uspješnost, stvaranje dobiti i različite oblike uštede troškova. Zaposlenici koji pridonose takvoj ciljnoj funkciji u pravilu su nagrađeni višim naknadama i različitim vrstama poticaja. Takav je pristup pogodan za poticanje konkurentna i inovativna okružja budući da su zaposlenici motivirani da podižu efikasnost, povećavaju prihode i u konačnici pridonose ukupnom uspjehu poslovanja. Takvu vrstu nagrađivanja teško je provesti u javnome sektoru. Štoviše, kako su pokazala istraživanja američkoga ekonomista Williama Baumola, država pribavlja uglavnom usluge, a u sektoru usluga uvijek je na djelu manji porast produktivnosti nego u proizvodnji dobara, pa i to ozbiljno ograničava sve vrste nastojanja da se nagrađivanje vladinih dužnosnika vezuje uz različite oblike nagrađivanja temeljem uspješnosti – misli Petak.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.