Od svoje neovisnosti od bivšeg SSSR-a 1991. godine, Ukrajina se stalno pomicala prema zapadnim trgovinskim partnerima, posebno kada su sukobi s Rusijom eskalirali 2010-ih. Nakon godina pregovora, Sporazum o pridruživanju te detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (AA/DCFTA) potpisan je između Ukrajine i EU 2014. godine što je olakšalo slobodnu trgovinu smanjujući ovisnost zemlje o trgovini s Rusijom. Nekada je Ukrajina bila jedno od najvažnijih gospodarskih središta bivšeg Sovjetskog Saveza, a dugo je bila žitnica SSSR-a zahvaljujući plodnom tlu i snažnoj poljoprivrednoj industriji.
Iako se polako odmicala od Rusije, vrijednost trgovine između dvije zemlje je dostigla vrhunac 2011. i iznosila je 49,2 milijarde dolara, a od tada je pala za čak 85 posto, na 7,2 milijarde dolara. Za to vrijeme europske države poput Poljske i Njemačke prestigle su Rusiju po vrijednosti trgovine s Ukrajinom, a 2021. trgovina s EU iznosila je više od 58 milijardi dolara.
Međunarodna trgovina
Robna razmjena Ukrajine s drugim zemljama širom svijeta iznosila je u 2020. godini ukupno 102,9 milijardi dolara što iznosi oko 65 posto ukrajinskog BDP-a, a prema podacima MMF-a i UN Comtradea najveći trgovinski partneri Ukrajine u 2020. bila je Kina s vrijednošću trgovine od 15,3 milijarde dolara, što dvostruko više od vrijednosti bilo kojeg drugog trgovinskog partnera Ukrajine.
Njemačka (7,4 milijarde dolara), Poljska (7,4 milijarde dolara) i Rusija (7,2 milijarde dolara) bile su sljedeća tri najveća trgovinska partnera Ukrajine, a najveći dio trgovine Ukrajine s tim zemljama čini uvoz.
Najveći izvoz i uvoz Ukrajine
Jaka ukrajinska poljoprivredna industrija zaslužna je za 35 posto ukrajinskog izvoza u 2020. s ukupnom vrijednošću od 17 milijardi dolara. Od proizvoda najviše su izvozili žitarice, životinjska i biljna ulja te ulja od sjemenki.
Druga dva kamena temeljca ukrajinske industrije i izvoza su željezna ruda i čelik, zajedno s rafiniranim električnim strojevima, opremom i drugim mehaničkim uređajima. U 2020. izvoz sirovog željeza i čelika zajedno s njihovim rafiniranim proizvodima iznosio je 13 milijardi dolara, što je činilo više od četvrtine ukrajinskog izvoza.
Ukrajinski uvoz prvenstveno se odnosi na vozila, strojeve i goriva potrebna za pogon istih. Budući da potrošnja energije u zemlji nadmašuje domaću proizvodnju energije, mineralna goriva i ulja najveći su uvoz Ukrajine u 2020. s iznosom od 7,42 milijarde dolara.
Ponajprije uvozeći iz Bjelorusije, Rusije i Njemačke, potrebe Ukrajine za energentima uvelike su se pogoršale ruskom aneksijom poluotoka Krima, koji je držao 80 posto ukrajinskih nalazišta nafte i prirodnog plina u Crnom moru.
Učinak rata na buduće trgovinske partnere Ukrajine
Ruska invazija na Ukrajinu brzo preoblikuje međunarodne odnose i trgovinske partnere obiju zemalja. Kombinirajući vjerojatni slom ukrajinsko-ruske trgovine s nedostatkom Kine koja ne osuđuje ruske postupke, čini se da će se ukrajinska trgovina nastaviti pomicati prema Europskoj uniji i njezinim zapadnim saveznicima. Iako je nemoguće predvidjeti rezultate ovog sukoba i njegove učinke na međunarodnu trgovinu, zemlje koje danas podržavaju obranu Ukrajine vjerojatno će u budućnosti postati glavni ukrajinski trgovinski partneri.
