Danas je osvanula vijest u gotovo svim medijima kako je brod Brave Commander napustio je ukrajinsku luku Pivdenji i zaputio se s 23 tisuće tona pšenice prema afričkoj luci Djibouti. Ukrajinski izvoz žitarica pao je od početka rata zbog zatvaranja crnomorskih luka, što je podiglo globalne cijene hrane i izazvalo strah od nestašica u Africi i na Bliskom istoku. Od početka rata u Ukrajini sa svih strana se mogu čuti zlokobne slutnje kako bez ukrajinskih žitarica nastupaju nestašice a takve slutnje je pratio i rast cijena. Prema pisanjima nekih medija moglo se zaključiti kako je Ukrajina najveći proizvođač i izvoznik pšenice na svijetu, ali je li tome zaista tako?
Pšenica je osnovna namirnica za milijune ljudi diljem svijeta, i nakon riže i kukuruza treća je najprodavanija žitarica na svijetu, te druga po proizvodnji za ljudsku prehranu. S obzirom na važnost pšenice u globalnom prehrambenom sustavu, svaki utjecaj na glavne proizvođače, poput suša, ratova ili drugih događaja, može utjecati na cijeli svijet. A koji su glavni proizvođači te najvažnije žitarice? Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) više od 80 zemalja proizvodi pšenicu diljem svijeta ali većina globalne proizvodnje pšenice dolazi iz samo nekoliko zemalja.
Evo pogleda na 10 zemalja s najvećim proizvođačima pšenice u svijetu, na temelju ukupnog prinosa u tonama od 2000. do 2020.:
{embed_photo}2343068{/embed_photo}
Kina, najveći svjetski proizvođač pšenice, proizvela je više od 2,4 milijarde tona pšenice u posljednja dva desetljeća, što čini otprilike 17 posto ukupne proizvodnje od 2000. do 2020. godine. Većina kineske pšenice ostaje u zemlji kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom jer podaci pokazuju da je Kina najveći svjetski potrošač pšenice. Kroz 2020. i 2021. godinu na kinu je odlazilo oko 19 posto globalne potrošnje ove žitarice.
Druga zemlja po veličini u proizvodnji pšenice je Indija. U posljednja dva desetljeća Indija je proizvela 12,5 posto svjetske pšenice. Poput Kine, Indija većinu svoje pšenice drži domaćom zbog velike potražnje za hranom diljem zemlje.
Rusija je treći najveći svjetski proizvođač pšenice ali je i najveći svjetski izvoznik pšenice. Zemlja je 2021. izvezla više od 7,3 milijarde dolara pšenice, što je činilo približno 13,1 posto ukupnog izvoza pšenice te godine.
Utjecaj Rusije i Ukrajine na globalno tržište pšenice
Budući da su Rusija i malo manje Ukrajina značajni svjetski proizvođači pšenice, sukob između dviju zemalja koji je u tijeku izazvao je velike poremećaje na globalnom tržištu. Sukob je također utjecao na susjedne industrije. Na primjer, Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača gnojiva, a sukob je doveo do globalne nestašice istog što bi u konačnici moglo dovesti do nestašice hrane u cijelom svijetu i velikih cjenovnih skokova koji se već polako i događaju.
Odgovor EU-a
European Newsroom, projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina piše kako EU mjerama pokušava spriječiti nestašicu hrane u jeku globalne krize s najvišim cijenama namirnica u povijesti. Neke od mjera su stalan nadzor cijena, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica. - Odgovor EU-a na globalnu krizu hrane nadziranje je razine skladištenja usjeva u državama članicama, ublažavanje ekoloških propisa kako bi se potaknula proizvodnja hrane i pronalaženje alternativnih puteva za izvoz ukrajinskih žitarica - objavili su iz Komisije.
Iako je nakon dogovora Rusije i Ukrajine ponovo pokrenuti izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, zabrinutost i dalje vlada. Prema podacima EU-a, vrlo su male šanse da će se u bliskoj budućnosti dostići prijeratna razina od pet milijuna tona žitarica izvezenih iz ukrajinskih luka svakoga mjeseca. Suočena s mogućom nestašicom hrane, Europska komisija sada ublažava ekološke propise, koji su ranije bili nametnuti poljoprivrednicima kako bi se omogućila veća proizvodnja hrane. Reforma poljoprivredne politike EU-a, koja bi trebala stupiti na snagu 2023. godine, rezultirala je strožim ekološkim standardima u poljoprivredi zbog čega su nedavno izbili i protesti farmera u Nizozemskoj koji tvrde kako će im europske zabrane uništiti poljoprivredna gospodarstva, posao i živote. Ipak, čini se da će se sve to morati odgoditi za neka bolja vremena jer ako sada EU sama sebi puca u nogu raznim klimatskim zahtjevima prema poljoprivrednicima, hrane će zasigurno nedostajati.
{embed_photo}2343067{/embed_photo}