Trenutačni inflacijski trendovi u SAD-u i Europskoj Uniji pružaju vrijedne uvide u ekonomski pejzaž i izglede za oporavak. Maxim Manturov, voditelj ulagačkih istraživanja u tvrki za burzovno posredovanje Freedom24, prokomentirao je trenutnu situaciju i stope inflacije, te kako bi one mogle utjecati na ekonomiju dvaju “divova”.
Inflacija u SAD-u značajno se smanjila u odnosu na visoke razine viđene posljednjih godina, ali i dalje ostaje iznad ciljanih vrijednosti. Usporavanje inflacije osnovnih dobara bilo je odlučujući faktor u održavanju ukupne inflacijske stope pod kontrolom. Međutim, cijene osnovnih usluga, osim stanovanja, nisu padale tako značajno, što ukazuje na određenu otpornost u ovom sektoru.
Očekuje se kako bi rješavanje poremećaja u opskrbnom lancu moglo dodatno smanjiti inflacijske pritiske u 2024. godini. Međutim, postizanje punog inflacijskog cilja od oko dva posto moglo bi zahtijevati dodatno ublažavanje na tržištu rada. Znakovi usporavanja rasta plaća i očekivani ekonomski utjecaj viših kamatnih stopa trebali bi doprinijeti ovom usporavanju, posebno u cijenama osnovnih usluga.
Američki političari vjerojatno će pomno pratiti stope temeljne inflacije kroz 2024. godinu. Iako cijene hrane i energije ostaju varijable od interesa, recentni trendovi upućuju na stabilizaciju i bolje izglede oporavka. Napori američkih federalnih rezervi da uravnoteže kontrolu inflacije bez izazivanja recesije bili su izvanredni, što sugerira kontroliran pristup ekonomskoj stabilizaciji.
U eurozoni put do niže inflacije suočava se sa sličnim izazovima kao u SAD-u. Visoka inflacija u posljednje dvije godine bila je potaknuta šokovima u energetskoj industriji, ali i hrani i opskrbi, te “podebljana” povećanjem korporativnih profita i rastom plaća. Dok je nestanak privremenih čimbenika usporio razvoj temeljnih cijena, postizanje cilja Europske centralne banke (ECB) o inflaciji od dva posto vjerojatno će zahtijevati daljnje ograničavanje korporativnih cijena i povećanja plaća.
Ekonomski izgledi
Sveukupni izgledi za ekonomski rast u obje regije igraju ključnu ulogu u oblikovanju inflacijskih očekivanja. Teška ekonomska situacija može doprinijeti potpunijem procesu smanjenja inflacije, posebno u kontekstu potencijalnog ekonomskog usporavanja. Korelacija između ekonomske aktivnosti i normalizacije inflacije naglašava važnost praćenja makroekonomske izvedbe i političkih mjera.
Zaključno, iako su trenutačne stope inflacije u SAD-u i EU pale u odnosu na prijašnje vrhunce, postizanje održivog pada inflacije ostaje izazov. Obje regije pokazuju robusne stope temeljne inflacije, što zahtijeva pažljivo ekonomsko upravljanje kako bi se uskladilo s ciljevima centralnih banaka. Put naprijed uključuje balansiranje ekonomskog rasta sa strategijama za suzbijanje inflacije, potkrijepljenim evoluirajućom tržišnom dinamikom i prilagodbama politika.
Ovo naglašava složenu međuigru između ekonomske izvedbe, političkih odluka i tržišnih očekivanja, koja je ključna za investitore i donositelje politika u navigaciji kroz evoluirajući ekonomski pejzaž SAD-a i EU-a, zaključuje Manturov.