Unatoč trgovinskim sporovima oko električnih vozila i mliječnih proizvoda, Europska unija ostaje najveći trgovinski partner Kine, dok se trgovinski odnos s Rusijom sve brže hladi
Posljednje desetljeće obilježeno je kontinuiranim rastom trgovinske razmjene između Europske unije i Narodne Republike Kine, unatoč carinskim barijerama. Ipak, EU ostaje najveći trgovinski partner Kine, dok je Kina, s obzirom na obujam razmjene, drugi najvažniji partner EU-a. Ključnu ulogu u bilateralnoj trgovini imaju Njemačka, Nizozemska i Italija kao najveći izvoznici i uvoznici robe između dvaju tržišta.
Što se tiče Hrvatske trgovinske razmjene s Kinom, u prvoj polovici 2024. godine zabilježen je porast od 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine dok podaci o robnoj razmjeni s Rusijom u 2023. godini pokazuju da je izvoz u Rusiju porastao, dok je uvoz iz te zemlje značajno pao. Ukupna robna razmjena Hrvatske sa zemljama BRICS-a, uključujući Rusiju i Kinu, činila je nešto više od 3 posto ukupne vanjskotrgovinske bilance Hrvatske u 2023. godini, dok će svježi podaci za 2024. tek doći.
No, vratimo se na EU. Više od polovice uvoza EU-a iz Kine čine mehanički uređaji i električna oprema. Vozila i zrakoplovi zauzimaju manje od 6 posto udjela, dok organski kemijski proizvodi čine 4,7 posto, a odjevni dodaci 4,5 posto. S druge strane, više od trećine izvoza EU-a u Kinu čine također mehanički uređaji i električna oprema, dok vozila i zrakoplovi čine 16,7 posto, farmaceutski proizvodi 9,3 posto, a optički instrumenti 7,2 posto.
Rast kineske autoindustrije i carinske mjere EU-a
Kineski proizvođač automobila BYD postigao je rekordnu prodaju hibridnih i električnih vozila tijekom 2024. godine, potaknut snažnom domaćom potražnjom i uspješnim državnim programima zamjene starih vozila. Prodaja isključivo električnih vozila povećana je za 12,08 posto u odnosu na 2023., dosegnuvši ukupno 1,76 milijuna vozila.
Krajem 2024., EU je uvela carine na kineska električna vozila zbog zaključka da državne subvencije omogućuju kineskim proizvođačima damping cijena na europskom tržištu. Kina je ove mjere kritizirala kao protekcionističke, odgovarajući pokretanjem antidampinške istrage nad mliječnim proizvodima iz EU-a, što bi moglo rezultirati uvođenjem carina na uvoz sireva i mlijeka.
Trgovina EU-a s Rusijom: Značajan pad uvoza i izvoza
Europska unija značajno je smanjila ovisnost o Rusiji u trgovinskim odnosima, pri čemu su izvoz u Rusiju i uvoz iz te zemlje od početka invazije na Ukrajinu 2022. zabilježili pad od 58 posto i 86 posto. Najveći padovi u uvozu zabilježeni su kod nikla i nafte.
Podaci Eurostata pokazuju da je trgovinski deficit EU-a s Rusijom pao na samo 0,6 milijardi eura u trećem kvartalu 2024., što je drastičan pad u odnosu na vrhunac od 46 milijardi eura u drugom kvartalu 2022. EU je uvođenjem trgovinskih ograničenja na nekoliko ključnih proizvoda dodatno smanjila ovisnost o ruskoj energiji i resursima.
Da bi nadoknadila pad uvoza iz Rusije, EU je povećala nabavu nikla iz SAD-a, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva te zamijenila rusku naftu uvozom iz SAD-a, Kazahstana, Norveške i Saudijske Arabije. Ipak, uvoz gnojiva iz Rusije porastao je za 13 postotnih bodova, dok su udjeli prirodnog plina, željeza i čelika zabilježili manji porast. Kako bi smanjila ovisnost o Rusiji, EU je pokrenula inicijative poput plana REPowerEU i potpisala nove energetske sporazume. Među njima je i proširenje Južnog plinskog koridora radi diverzifikacije izvora energije. Međutim, izvješće Chatham Housea sugerira da Rusija i dalje pronalazi načine za opskrbu europskog tržišta, uključujući ‘pranje‘ ruskog plina preko Azerbajdžana i Turske. Međutim, Europska komisija odbacuje tvrdnje da sporazumi s Azerbajdžanom omogućuju indirektan povratak ruskog plina na europsko tržište, unatoč činjenici da dijelove infrastrukture za transport plina posjeduje ruska tvrtka Lukoil, pod sankcijama SAD-a.