Biznis i politika

Trgovinske tenzije SAD-a i Kine prijete kineskoj bilanci

Iako Kina diverzificira svoj portfelj, SAD joj ostaje najvažniji partner pa bi stopostotne carine ipak mogle oštetiti kineski izvoz

Nakon što je Kina prošli tjedan uvela kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala kao ključnih sirovina za proizvodnju visoke tehnologije, predsjednik SAD-a Donald Trump odmah je uzvratio prijetnjama carinama od 100 posto na sav kineski uvoz od 1. studenoga (povrh aktualnih carina od 30 posto). Trump tako brani tezu kako je potez Kine prijetnja za globalne lance opskrbe pogotovo u sektorima poput autoindustrije, zrakoplovstva, baterije, elektronike i zelene energije, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u ovotjednoj publikaciji Fokus tjedna. 

Osim uvođenja 100 postotnih carina, SAD bi od 1. studenoga uveo i dodatnu kontrolu na sav ‘kritični’ softver (poput dizajna čipova, naprednih AI modela, kriptografiju itd.) te bi tako SAD blokirao pristup Kini svim ključnim softverskim platformama i alatima. Ipak, SAD inzistira da Kineska vlast odustane od svojih uvedenih protumjera pa tako postoji prostor da početkom studenoga SAD ipak ne uvedu nove carine. Potencijalni problem je što obje strane zahtijevaju ono čega se ne žele odreći, pa je tako Kineska vlast rekla da se ne boji daljnjeg zaoštravanja trgovinskog rata.

Kada promatramo trgovinsku bilancu, kineski je izvoz u rujnu porastao 8,3 posto na godišnjoj razini ili 2,3 postotna boda iznad očekivanja. Primjetno je kako Kina diverzificira svoj izvozni portfelj, budući da je izvoz prema SAD-u pao za 27 posto na godišnjoj razini. Tržište SAD-a su počeli zamjenjivati snažnijim izvozom u EU (+14 posto godišnje), jugoistočnu Aziju (+15,6 posto) te Afriku (+56,4 posto). Kina je u 2024. godini u SAD izvezla robe u vrijednosti od 485 milijardi eura te joj je trgovinski suficit sa SAD-om iznosio 330 milijardi eura (uvoz iz SAD-a iznosi oko 130 milijardi eura).

Iako Kina diverzificira svoj izvozni portfelj, jasno je kako SAD ostaje najvažniji izvozni partner (duplo veći od drugog, Hong Konga) pa bi stopostotne carine ipak mogle značajnije oštetiti kinesku izvoznu aktivnost. Budući da obje strane znaju da su visoki ulozi u igri,vrlo je vjerojatno kako će do dogovora ipak doći.

Commerzbank stoga očekuje kako će ove godine američko gospodarstvo realno rasti po stopi od 1,7 posto i blago ubrzati rast na 1,9 posto u 2026., dok bi kinesko gospodarstvo u ovoj godini trebalo rasti oko 4,5 posto i značajno usporiti na 3,6 posto u 2026. godini. 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju