Biznis i politika

Trgovinski spor Bruxellesa i SAD-a oko sadržaja na streaming servisima

23. listopada 2025.

foto Shutterstock

Dok Europljani čak 80 posto vremena gledaju ne-europske programe, Bruxelles brani AVMSD od Trumpove administracije

Više od 65 posto prihoda tržišta videa na zahtjev u Europi ostvaruju tri velika ne-europska servisa Netflix, Amazon Prime i Disney+. Iako europski sadržaji čine oko 30 posto ponude u katalozima, zauzimaju tek 16 posto ukupno gledanog vremena. Drugim riječima, više od 80 posto vremena koje europski građani provode pred ekranima odlazi na američke i druge ne-europske programe.

Štoviše, devet od 10 vodećih televizijskih i video grupa na zahtjev koje posluju u Europi u vlasništvu su američkih tvrtki, upozorila je eurozastupnica Sunčana Glavak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu na raspravi o obvezama iz Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) u transatlantskom dijalogu.

- Kada govorimo o kulturi, ne govorimo o trgovini. Govorimo o jeziku, o načinu na koji vidimo svijet, o tome tko smo. A upravo je naš europski identitet u digitalnom prostoru ugrožen - upozorava Glavak koja smatra da sporna Direktiva neće biti nikakva prepreka na tržištu, nego, kako navodi, 'instrument kojim Europa štiti svoj glas od Italije do Hrvatske'.

- Bez nje, europski autori, redatelji i producenti bili bi preplavljeni globalnim sadržajem koji dominira našim ekranima. Direktiva ne postavlja zidove, već otvara vrata - poručila je zastupnica, naglasivši da kvota od 30 posto europskog sadržaja na streaming platformama nije birokratska odredba, već sredstvo obrane kulturne raznolikosti.

Trgovinska prepreka?

Rasprava o obvezama iz te Direktive vodi se nakon što je američka strana u tijeku transatlantskih pregovora navela da je obveza 30-postotnog udjela europskog sadržaja i obveza ulaganja u europske produkcije 'trgovinska prepreka'.

Inače, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2018. godine predstavljala je dosad ključni instrument za suočavanje s dominacijom američkih servisa poput Netflixa, Amazon Primea i Disney+ u EU. Cilj je bio promovirati kulturnu raznolikost i podržati europsku produkciju, što se ostvarivalo kroz obvezu da servisi imaju najmanje 30 posto europskih sadržaja u katalozima, a postojala je i mogućnost za države članice da uvedu financijske obveze (investicije ili poreze) za podršku lokalnoj produkciji. Ove mjere se smatrale velikom 'pobjedom za europsku i neovisnu produkciju' iz perspektive Europske, prema Europskoj audiovizualnoj produkcijskoj asocijaciji (CEPI), jer niveliraju teren između tradicionalnih emitiranja i streaming servisa.

Sjedinjene Američke Države, posebno američki streaming servisi i industrijske grupe, doživljavaju ove regulacije kao prepreku slobodnom trgovini i te ih tretiraju kao nepravedne trgovinske prakse, pa je logično i ta tema na stolu o trgovinskim odnosima Bruxellesa i Washingtona. Motion Picture Association (MPA), koja zastupa Hollywood i streamere, kritizira kvote i investicijske obveze kao 'zastarjele i kontraproduktivne', tvrdeći da one povećavaju troškove i ograničavaju ulazak novih igrača na tržište.

I sam predsjednik SAD-a Donald Trump se protivi regulaciji američkih tvrtki od strane EU-a, te je zaprijetio uvođenjem 100-postotne carine na filmove snimljene izvan SAD-a.