Dok je osobna potrošnja i dalje jedna od glavnih uzdanica rasta domaćeg gospodarstva, snažno raste i štednja stanovništva koju ne zaustavlja ni činjenica da kamatne stope na oročene depozite u velikim bankama ne prelaze jedan posto. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju prosinca 2023. ukupni depoziti domaćih sektora (opća država, kućanstva, poduzeća, financijske institucije te osiguravajuća društva i mirovinski fondovi) iznosili su 62,1 milijardi eura. Pritom su depoziti kućanstava iznosili 37,8 milijardi eura.
Na kraju prosinca 2023. oročeni depoziti kućanstava dosegli su 10,1 milijardu eura, a tijekom četvrtog tromjesečja 2023. ta je vrsta štednje porasla za 1,4 milijardi eura, odnosno 15,4 posto, pokazuje statistika središnje banke. Na godišnjoj razini, stopa rasta kod oročenih depozita kućanstava porasla je sa –8,2 posto na kraju rujna 2023. na 9,3 posto na kraju lanjskog prosinca.
Osjetnija zarada samo kod malih
Porast iznosa depozita ostvaren je unatoč činjenici da je zarada na štednji još uvijek skromna. Kako stoji na HNB-ovoj Informativnoj listi ponude za depozite potrošača, najnižu kamatnu stopu na oročenje od najmanje 1000 eura na 12 mjeseci nudi Privredna banka Zagreb, svega 0,8 posto. U ostalim vodećim bankama (Zagrebačka, Erste, OTP banka) kamatna stopa iznosi jedan posto. Addiko banka nudi dva posto, a Hrvatska poštanska banka 2,30 posto. Osjetniju kamatnu stopu (za sadašnje prilike) nude male banke u kojima se kamatna stopa kreće od dva posto (koliko nudi Slatinska banka), pa sve do 2,90 posto u državnoj Croatia banci.
Vjeko Peretić, predsjednik Uprave Pro grupe ističe kako konkretne brojke koje ukazuju na povećanje oročenja građana treba sagledati iz nešto šireg konteksta.
– Statistika govori da štednja uz oscilacije kroz godinu zapravo konstantno blago raste, iako nešto manje nego specifične 2022. prije uvođenja eura. U 2023. imali smo izdavanje državnih obveznica, pa trezorskih zapisa i nakon pritiska da banke povise kamatne stope na oročenja, pa uz pozitivnije ekonomske pokazatelje, dijelu građana koji si to mogu priuštiti klasični oblici štednje kroz banke vraćaju se u fokus – kaže Peretić.
Prema njegovu sudu, iako se inflacija smanjuje sporijim tempom, nakon niza godina potpune neisplativosti oročenja u bankama i u 2024. bi depoziti trebali nastaviti blago rasti.
– Banke vjerojatno neće više dizati kamatne stope na oročenja, s obzirom na očekivanje da ECB do ljeta prekida politiku povećanja i počinje smanjenje ključnih kamatnih stopa, pa posredno i cijene novca – tvrdi Peretić.
Jačanje osobne potrošnje
Zanimljivo je da štednja raste dok osobna potrošnja ne posustaje. Prosinačke prognoze HNB-a pokazale su kako će ove godine rast gospodarstva ubrzati s lanjskih 2,6 na tri posto. Iako bi ove godine izvoz trebao opet biti pozitivan (rast od 2,3 posto, nasuprot pada od tri posto prošle godine), viši očekivani ekonomski rast odražava jačanje osobne potrošnje, naglasio je guverner Boris Vujčić prilikom predstavljanja prognoza. A rast osobne potrošnje ove godine bi mogao dosegnuti gotovo četiri posto, za trećinu više nego prošle godine.
Troši se jer se ima, a ima se jer realne plaće rastu od prošle godine kada su uvećane za gotovo šest posto. U središnjoj banci očekuju da će se trend rasta plaća nastaviti sve do 2026. godine, iako sporijom dinamikom (ove godine 3,6 posto, iduće 1,8 posto, a 2026. 1,6 posto). Međutim, dobar dio te potrošnje financira se dugom. Statistika HNB-a pokazuje da su na godišnjoj razini krediti kućanstvima ubrzali rast sa 8,1 posto na kraju rujna 2023. na 9,5 posto na kraju prosinca 2023.
– To je uzrokovano povećanjem godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita sa 8,6 na 11,1 posto i ostalih kredita sa 0,5 na 4,1 posto, dok je godišnja stopa rasta stambenih kredita blago pala sa 10 na 9,9 posto – stoji u HNB-ovoj objavi.