Troškovi života: Koje su najjeftinije i najskuplje zemlje u Europi?

Indeksi razine cijena pokazuju koliko su roba i usluge skupi ili jeftini u različitim zemljama, na temelju pariteta kupovne moći. Zemlje zapadne i sjeverne Europe obično imaju visoke razine cijena, iako prihodi nisu uključeni u ove usporedbe. Cijene se značajno razlikuju među zemljama u Europi. Značajne razlike postoje čak i između susjednih zemalja poput Austrije i Mađarske - ili Njemačke i Poljske.

Ali kako najbolje možemo usporediti cijene diljem Europe? I koje su najskuplje i najjeftinije zemlje na kontinentu? Indeksi razine cijena dobar su način da shvatimo koliko su roba i usluge skupi ili jeftini u svakoj zemlji. Uspoređuju nacionalne razine cijena s prosjekom EU i izračunavaju se pomoću pariteta kupovne moći (PKM).

Prema Eurostatu, PKM djeluju poput umjetne zajedničke valute, jer pokazuju koliko ljudi mogu kupiti s istim iznosom novca u različitim zemljama. Rezultati se temelje na istraživanjima cijena koja obuhvaćaju više od dvije tisuće potrošačkih dobara i usluga, provedenih u 36 europskih zemalja, prenosi Euronews.

Kako se cijene uspoređuju među zemljama?

Postoji nekoliko indeksa razine cijena koji uspoređuju troškove različitih dobara i usluga - poput hrane, pića, odjeće, hotela i drugog. Uz ove pojedinačne ili grupne indekse, postoje dva glavna pokazatelja koja pokazuju 'ukupnu' razinu cijena potrošačkih dobara i usluga:

Jedan je stvarna individualna potrošnja (AIC), koja mjeri svu robu i usluge koje kućanstva stvarno konzumiraju. Uključuje potrošačka dobra i usluge koje kućanstva izravno kupuju, kao i usluge koje pružaju neprofitne institucije. Pokazatelj također uključuje usluge koje vlada pruža za individualnu potrošnju, poput zdravstvenih i obrazovnih usluga.

Drugi pokazatelj su izdaci za konačnu potrošnju kućanstava (HFCE), koji proučava ukupnu potrošnju na pojedinačna dobra i usluge rezidentnih kućanstava. Drugim riječima, AIC promatra što kućanstva koriste - uključujući usluge za koje ne plaćaju izravno - a HFCE pokazuje na što troše novac.

Eurostat napominje da se AIC često koristi u međunarodnim usporedbama, jer obuhvaća više od užeg koncepta potrošnje kućanstava. Euronews je stoga koristio podatke AIC-a za usporedbe.

Švicarska je 3,9 puta skuplja od Turske

Od 2024. godine, od 36 zemalja, Švicarska je najskuplja, s cijenama na 184 posto prosjeka EU. Turska je najjeftinija, s cijenama na 47 posto prosjeka EU, što znači da su 53 posto niže od prosjeka EU. To Švicarsku čini 3,9 puta skupljom od Turske, što otkriva oštar kontrast u razinama cijena diljem Europe.

U EU, Luksemburg je najskuplja zemlja, s cijenama 51 posto višim od prosjeka EU. Bugarska i Rumunjska su najjeftinije članice, s 57 posto prosjeka EU. To znači da je Luksemburg oko 2,7 puta skuplji od Bugarske i Rumunjske, što pokazuje značajnu, ali manju razliku u usporedbi s razlikom između Švicarske i Turske.

Deset zemalja EU ima cijene iznad prosjeka EU. Danska (143 posto) i Irska (141 posto) slijede Luksemburg kao najskuplje. Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Njemačka (109 posto) i Francuska (108 posto) su nešto iznad prosjeka, dok su Italija (98 posto) i Španjolska (91 posto) ispod. Hrvatska je na 73 posto.

Geografski obrasci u razinama cijena

Zemlje zapadne i sjeverne Europe obično imaju visoke razine cijena. Švicarska, Island, Luksemburg, Danska, Irska, Norveška i Finska pokazuju znatno iznadprosječne cijene. To su općenito zemlje s visokim dohotkom, jakim valutama i višim troškovima života.

Svih pet nordijskih zemalja - Danska, Finska, Švedska, Norveška i Island - također se dosljedno nalaze pri vrhu. Nasuprot tome, zemlje srednje i istočne Europe općenito imaju niže razine cijena. Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Poljska i baltičke države - Latvija, Litva i Estonija - sve su ispod prosjeka EU-a. Ove regije obično bilježe niže troškove rada.

Razine cijena također su niže u zemljama kandidatkinjama za EU. To su bile Turska, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Dvije zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) - Švicarska i Island - zauzimaju prvo i drugo mjesto 2024. godine, a Norveška je na šestom mjestu.U analizi iz 2018. godine temeljenoj na podacima iz 2017., Lars Svennebye iz Statističkog ureda EFTA-e objasnio je da su visoka produktivnost radne snage i odgovarajuće visoke plaće ključni čimbenici visokih razina cijena u zemljama EFTA-e.

Čimbenici koji doprinose razlikama u cijenama

Filippo Pallotti, doktorand ekonomije na University College London, rekao je za Euronews Business da su diljem Europe najskuplje zemlje za život obično i najproduktivnije.

Uspoređujući najviše i najniže granice EU-a, Pallotti je istaknuo da troškovi rada po satu odražavaju razine cijena - oko 55 eura u Luksemburgu, 50 eura u Danskoj i samo 11 eura u Bugarskoj.

Pallotti je također napomenuo da osim plaća, sama produktivnost proizlazi iz nekoliko ključnih čimbenika: intenziteta kapitala, usvajanja tehnologije, ljudskog kapitala, institucionalne kvalitete, infrastrukture i stranih ulaganja - uključujući kvalificirani menadžment i priljev talenata. Drugi čimbenici koji doprinose - PDV i neizravni porezi, troškovi regulacije, gustoća naseljenosti, prometna infrastruktura, pa čak i valutne vrijednosti - igraju ulogu u oblikovanju cijena.

Troškovi života u Hrvatskoj 

Stranica Numbeo, najveća svjetska baza podataka o troškovima života, izračunala je koliko treba prosječnoj obitelji u Hrvatskoj da preživi mjesec. Podaci kažu da su prosječni mjesečni troškovi četveročlane obitelji 2,661 euro , bez stanarine, dok je za samca ta cifra 760.8 eura.

Osnovna potrošačka košarica, koju prati Numbeo, uključuje ograničenu listu troškova. U izračunu je procijenjena potrošnja hrane i pića u kućanstvu, troškovi konzumacije u ugostiteljskim objektima, izlazaka, javnog prijevoza, odjeće i obuće, putovanja, rekreacije te troškovi režija i ostalih kućanskih potrepština i usluga.

Podaci o troškovima života ne uključuju pak najam stana. Također, procjena ne uključuje troškove održavanja doma, osiguranja, zdravstvene zaštite, cigareta, vlastitog automobila, parkiranja itd.