Trump EU prijeti carinama od 30 posto, Njemačka pod najvećim pritiskom

Kao što se i očekivalo, predsjednik SAD-a Donald Trump nastavlja s prijetnjama uvođenja carina. Prijetnju je uputio Kanadi (35 posto), Meksiku (30 posto) i Europskoj uniji (30 posto). Iako su Kanada i SAD dugogodišnji trgovinski partneri, carina na kanadsku robu izazvala je oštre reakcije. Trumpova administracija ističe kako je tijekom 90-dnevno moratorija planirala postići 90 trgovinskih dogovora, ali je u tom roku sklopila tek tri, i to samo privremene, s Ujedinjenim Kraljevstvom, Kinom i Vijetnamom, prenosi HUP.

Prijetnje stižu unatoč pozitivnim signalima iz pregovora između EU-a i SAD-a, dodatno podržanima dogovorenim povećanjem izdataka za obranu. Rok postavljen Meksiku i EU-u je 1. kolovoza, do kada će se pregovori nastaviti. Carine od 30 posto trebale bi zamijeniti recipročne carine od 10 posto na snazi zadnja tri mjeseca. Iako nije precizirana cijela lista proizvoda, sredinom srpnja objavljena je preliminarna verzija koja uključuje zrakoplove i njihove dijelove, automobile, alkoholna pića (vino, pivo, žestoka pića), parfeme, luksuzne artikle te prehrambene proizvode poput sira, maslinovog ulja i čokolade. Dio carina mogao bi biti ciljan prema određenim članicama EU, ovisno o tijeku pregovora.

Ti proizvodi čine oko 60 posto ukupnog izvoza EU-a u SAD, pa bi učinak mogao biti znatan. Farmaceutski proizvodi su zasad izuzeti, no Trump je najavio mogućnost carina i do 200 posto u roku od 12-18 mjeseci. Istodobno, sektorske carine od 25-50 posto i dalje se primjenjuju na automobile, auto dijelove te proizvode od čelika i aluminija. Od 1. kolovoza carine od 50 posto primjenjuju se i na sav uvoz bakra. Cijene bakra postižu nove rekorde, a izvoznici već tjednima preusmjeravaju zalihe u SAD kako bi izbjegli novi udar. Unutar EU-a raste pak broj zagovornika protumjera, osobito u Francuskoj, koja u SAD izvozi relativno malo s obzirom na veličinu gospodarstva.

Nasuprot tome, Njemačka se zalaže za nastavak pregovora, budući da joj je izvoz više nego dvostruko veći od francuskog. Kao kompromis, dogovoreno je da se protumjere ne uvode prije 1. kolovoza. Ovo razdoblje do isteka roka bit će i test jedinstva EU-a, jer članice imaju različite pristupe. Gospodarstva snažno usmjerena na izvoz žele izbjeći dodatne mjere i nastavljaju pregovore, dok manje izvozno orijentirane članice žele odlučniji pristup. Podsjetimo, EU je u travnju pripremila dva paketa mjera protiv SAD-a. Prvi je ciljao američku robu vrijednu 21 milijardu EUR, ali je suspendiran radi nastavka pregovora. Drugi, gotovo 3,5 puta veći, obuhvaćao bi robu vrijednu 72 milijarde EUR. Ako se dogovor ne postigne do 1. kolovoza, EU će vjerojatno aktivirati protumjere. Trump je već poručio da bi SAD tada uveo dodatne carine na europsku robu.

Njemačka u najvećem riziku od carina

Najizloženija članica EU-a je Njemačka, a odmah iza nje su Italija i Francuska. S obzirom na to da se očekuje udar prvenstveno na automobilsku industriju, važno je istaknuti da automobili čine 21 posto njemačkog izvoza u SAD, odnosno 34 mlrd EUR. Ukupni njemački izvoz u SAD porastao je na rekordnih 161 mlrd EUR, najviše od 2005 godine. Ako bi prosječna carina iznosila 30 posto, to bi značilo da bi ukupne carine na njemačku robu iznosile oko 25 posto, što bi, prema procjenama, moglo smanjiti BDP Njemačke za 0,7 posto kroz dvije godine. Nastavi li se nesigurnost povezana s carinskim ratovima, njemački izvoz u SAD mogao bi padati za jednu mlrd EUR mjesečno, što je za čak 12 mlrd. EUR godišnje. Time bi se dio učinka ekonomskog oporavka, temeljenog na javnim ulaganjima, praktički poništio. Italija u SAD izvozi 64 milijarde EUR, pri čemu dominiraju dijelovi za nuklearne reaktore i mehaničke komponente (21 posto).

Ako bi carine doista iznosile 30 posto, ukupni učinak na talijansko gospodarstvo mogao bi doseći i 37,5 milijardi EUR. I rast eura prema dolaru od 12,1 posto od početka godine već predstavlja svojevrsnu ‘carinu’, pa je svaka dodatna tarifa teško probavljiva. Francuska, pak, izvozi 47 mlrd EUR, gdje najveći udio također čine dijelovi za nuklearne reaktore i mehaničke komponente (20 posto), ali i poznata vina i konjaci (devet posto). Trenutačno nije jasno hoće li carine zaista biti uvedene, ili se radi o pregovaračkoj taktici SAD-a. Važno je istaknuti da ekonomski razlozi nisu jedini kriterij za određivanje carinskih stopa. Primjerice, Brazil je primio obavijest da će se na njegov izvoz primjenjivati carina od čak 50 posto, a kao službeni razlog Trump navodi suđenje bivšem predsjedniku Bolsonaru. SAD inače ima trgovinski višak u razmjeni s Brazilom, što dodatno naglašava politički kontekst ove odluke. Tijekom posljednjih razgovora činilo se da EU razmatra prihvaćanje sporazuma sličnog onom s Ujedinjenim Kraljevstvom, pri čemu bi većina robe bila oporezovana carinama od 10 posto, uz kvote za određene sektore.

Prema osnovnom scenariju investicijske banke UBS, sporazum bi se mogao postići do 1. kolovoza ili će se pregovori dodatno produljiti. U tom slučaju SAD bi uvele carine od oko 10 posto, dok bi pojedini sektori poput automobilske industrije, čelika, aluminija i bakra bili podložni višim stopama.

Farmaceutski proizvodi zasad bi ostali izuzeti, ali bi u budućnosti mogli biti uključeni. Ako se carine od 30 posto zaista uvedu i ostanu na snazi, moguće je da će doći do blage recesije u EU zbog smanjene vanjske potražnje, pada povjerenja, investicija i zapošljavanja. Kao odgovor na sve veću neizvjesnost u trgovini sa SAD-om, EU je s Indonezijom sklopila trgovinski sporazum. Time se otvara novo tržište od preko 280 milijuna stanovnika i stvara potencijal za širenje izvoza. U 2024., izvoz EU-a u Indoneziju iznosio je oko 9 mlrd EUR, ponajviše dijelovi za nuklearna postrojenja (2,8 mlrd EUR) i električni strojevi (1 mlrd EUR). S druge strane, uvoz iz Indonezije iznosio je čak 21 mlrd EUR, najviše obuće (3,5 mlrd EUR), što znači da EU ostvaruje trgovinski deficit od 12 mlrd EUR. Ovaj sporazum predstavlja priliku za smanjenje ovisnosti o američkom tržištu te jačanje trgovinske pozicije EU-a na globalnoj razini.