Trump najavio nove carine stopostotne na lijekove

Američki predsjednik Donald Trump je najavio da će od 1. listopada SAD uvesti stopostotne carine na uvoz brendiranih lijekova, 25-postotne carine na teške kamione, 50-postotne carine na kuhinjske ormariće, dok će one na tapecirani namještaj iznositi 30 posto.

Rekao je da nove carine na teške kamione imaju za cilj zaštititi proizvođače od 'nepoštene vanjske konkurencije' te da će taj potez koristiti tvrtkama poput Peterbilta i Kenwortha te Freightlinera u vlasništvu Daimlera.

U kontekstu prijetnji američkoj proizvodnji, Trump je iskazao i zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

– Trebamo financijski zdrave i jake proizvođače kamiona, iz mnogo razloga, ali prije svega zbog nacionalne sigurnosti! –  rekao je Trump.

Američka gospodarska komora apelirala je da se ne uvode nove carine na kamione, napominjući da su pet zemalja uvoznica - Meksiko, Kanada, Japan, Njemačka i Finska - saveznice ili bliski partneri SAD-a i ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Meksiko je tako najveći izvoznik srednjih i teških kamiona u SAD, a carine bi mogle utjecati i na matičnu tvrtku Chryslera, Stellantis, koja u Meksiku proizvodi  Ram kamione i komercijalne kombije. 

Tu je primjer i švedske Volvo grupe, koja gradi tvornicu teških kamiona vrijednu 700 milijuna dolara u Monterreyu u Meksiku, koja bi trebala početi s radom 2026. godine.

Meksiko je također vodeći globalni izvoznik tegljača, od kojih je 95 posto namijenjeno tržištu SAD-a, navodi Reuters.

Kada je riječ o lijekovima, Trump je rekao da će se nova stopostotna carina na bilo koji brendirani ili patentirani farmaceutski proizvod primjenjivati na sav uvoz, osim ako tvrtka već nije započela izgradnju proizvodnog pogona u SAD-u.

Ranije se carinama usprotivila američka udruga proizvođača lijekova, rekavši da je 53 posto od 85,6 milijardi dolara vrijednih sastojaka koji se koriste u lijekovima koji se konzumiraju u SAD-u i proizvedeno u toj zemlji, a ostatak u Europi i drugim američkim saveznicama.

Kada su u pitanju nove carine na kuhinjski, kupaonski i dio ostalog namještaja, Trump je izjavio da su one uzrokovane ogromnim razinama uvoza koje štete lokalnim proizvođačima. 

Zbog novih carina pale azijske burze

Nove carine uzrokovale su pad azijskih burzi dok je Wall Street u padu treći dan zaredom. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu više od jedan posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Japanu, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 2,8 posto. U Australiji su, pak, blago porasle.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg daljnjeg pada Wall Streeta, treći dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,38 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli 0,50 posto.

Jučer je objavljena druga procjena koja je pokazala da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 3,8 posto na godišnjoj razini, brže nego što je pokazivala prva procjena.

Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je prošloga tjedna za 14.000, na 218.000, niže nego što su analitičari očekivali.

Snažan rast gospodarstva i relativno stabilno tržište rada navode na zaključak da američka središnja banka ne bi trebala žuriti s daljnjim smanjenjem kamatnih stopa.

Uz to, predsjednik ogranka Feda u Chicagu Austan Goolsbee kazao je jučer da nije sklon prebrzom smanjenju kamata, s obzirom na rizike od inflacije.

Fed je prošloga tjedna smanjio kamatne stope za 0,25 postotnih bodova zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će središnja banka nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.

No, posljednji gospodarski podaci to dovode u pitanje, a upravo je nada u oštro rezanje kamata glavni pokretač tržišta već dulje vrijeme.

– Posljednji gospodarski podaci pomalo zbunjuju i otvaraju pitanje za koliko bi Fed trebao smanjiti kamate, pa čak i treba li ih uopće dodatno smanjiti ove godine – kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

U petak će biti objavljeni novi podaci o inflaciji u SAD-u. Očekuje se njezin rast, s obzirom da je Trump uveo carine na uvoz iz brojnih zemalja svijeta. Rast inflacije značio bi da Fed ima manje prostora za smanjenje kamatnih stopa.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,47 bodova, blizu najviše razine u tri tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,80 bodova. Pritom je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1745 na 1,1680 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara dosegnuo 149,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 148,60 jena. Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,17 posto, na 69,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,32 posto, na 65,20 dolara.