Trump ne posustaje s carinama: Azijske zemlje pod pritiskom

Predsjednik SAD-a Donald Trump u ponedjeljak je uveo carine od 25 posto na robu uvezenu iz Japana i Južne Koreje, te najavio nove carinske stope na dvanaest drugih zemalja koje bi stupile na snagu 1. kolovoza. Trump je dao obavijest objavljivanjem pisama na Truth Socialu upućenih čelnicima raznih zemalja. Pisma su ih upozorila da ne uzvraćaju povećanjem vlastitih uvoznih poreza, inače će Trumpova administracija dodatno povećati carine, prenosi Associated Press.

- Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povećati svoje carine, tada će se, bez obzira na broj koji odaberete povećati, dodati na 25 posto koje naplaćujemo - napisao je Trump u pismima japanskom premijeru Shigeruu Ishibi i južnokorejskom predsjedniku Lee Jae Myungu.

Pisma nisu bila posljednja Trumpova riječ o carinama, koliko još jedna epizoda u globalnoj ekonomskoj drami u kojoj se on sam stavio u središte. Njegovi potezi izazvali su strahove da će se gospodarski rast usporiti na minimum, ako ne i učiniti SAD i druge zemlje ranjivijima na recesiju. No, Trump je uvjeren da su carine potrebne za povratak domaće proizvodnje i financiranje poreznih olakšica koje je potpisao prošlog petka.

Svoj osjećaj agresije pomiješao je sa spremnošću da i dalje pregovara, signalizirajući vjerojatnost da će se drama i neizvjesnost nastaviti te da je malo toga ikada konačno s Trumpom. Južnokorejsko ministarstvo trgovine priopćilo je rano u utorak da će ubrzati pregovore sa Sjedinjenim Državama kako bi se postigao obostrano koristan dogovor prije nego što stupi na snagu porez od 25 posto na izvoz.

Uvoz iz Mjanmara i Laosa oporezivao bi se s 40 posto, Kambodže i Tajlanda s 36 posto, Srbije i Bangladeša s 35 posto, Indonezije s 32 posto, Južne Afrike i Bosne i Hercegovine s 30 posto, a Kazahstana, Malezije i Tunisa s 25posto. Trump je u svojim pismima stranim čelnicima stavio riječ 'samo' prije nego što je otkrio stopu, implicirajući da je bio velikodušan sa svojim tarifama. No, pisma su uglavnom slijedila standardni format, toliko da se ono upućeno Bosni i Hercegovini u početku obraćalo njenoj čelnici, Željki Cvijanović, s 'gospodine predsjedniče'. Trump je kasnije objavio ispravljeno pismo.

Trgovinski pregovori još nisu donijeli nekoliko potrebnih dogovora

Glasnogovrnica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da Trump, samim određivanjem stopa, stvara 'prilagođene trgovinske planove za svaku zemlju na ovom planetu i na to se ova administracija i dalje usredotočuje'. Slijedeći sada već uhodani obrazac, Trump planira nastaviti dijeliti pisma poslana svojim kolegama na društvenim mrežama, a zatim im slati dokumente poštom, što je oštro odstupanje od formalnijih praksi svih njegovih prethodnika prilikom pregovaranja o trgovinskim sporazumima.

Pisma nisu dogovoreni sporazumi, već Trumpov vlastiti izbor o stopama, znak da zatvoreni razgovori sa stranim delegacijama nisu donijeli zadovoljavajuće rezultate ni za jednu stranu. Wendy Cutler, potpredsjednica Instituta za politiku azijskog društva, koja je prije radila u uredu američkog trgovinskog predstavnika, rekla je da povećanja carina za Japan i Južnu Koreju nisu dobra.

- Obje države su bile bliski partneri u pitanjima ekonomske sigurnosti i imaju puno toga za ponuditi Sjedinjenim Državama u prioritetnim pitanjima poput brodogradnje, poluvodiča, kritičnih minerala i energetske suradnje - rekla je Cutler.

Trump još uvijek ima neriješene razlike u trgovini s Europskom unijom i Indijom, među ostalim trgovinskim partnerima. Teži pregovori s Kinom su na duljem vremenskom horizontu u kojem se uvoz iz te zemlje oporezuje s 55 posto.

Ured južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose izjavio je da carinske stope koje je najavio Trump pogrešno karakteriziraju trgovinski odnos sa SAD-om, ali da će 'nastaviti sa svojim diplomatskim naporima prema uravnoteženijem i obostrano korisnom trgovinskom odnosu sa Sjedinjenim Državama' nakon što je 20. svibnja predložio trgovinski okvir.

Zabrinutost na tržištu

Burzni indeks S&P 500 pao je za 0,8 posto u ponedjeljak, dok su kamate na 10-godišnje američke državne obveznice porasle na gotovo 4,39 posto, što bi se moglo prevesti u povišene kamatne stope za hipoteke i auto kredite.

Trump je proglasio ekonomsku krizu kako bi jednostrano uveo poreze, sugerirajući da su oni rješenje za prošle trgovinske deficite iako su mnogi američki potrošači počeli cijeniti automobile, elektroniku i drugu robu iz Japana i Južne Koreje. Ustav daje Kongresu ovlasti uvođenja carina u normalnim okolnostima, iako carine mogu proizaći i iz istraga izvršne vlasti u vezi s rizicima nacionalne sigurnosti.

Nije jasno što strateški dobiva protiv Kine, još izazivajući dva ključna partnera u Aziji, Japan i Južnu Koreju, što bi se moglo suprotstaviti kineskom gospodarskom utjecaju.

- Ove tarife mogu se modificirati, prema gore ili dolje, ovisno o našem odnosu s vašom zemljom - napisao je Trump u oba pisma.

Budući da nove carinske stope stupaju na snagu za otprilike tri tjedna, Trump postavlja razdoblje potencijalno burnih pregovora između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera kako bi se postigli novi okviri.

Trump je u početku uzburkao financijska tržišta najavom carinskih stopa za desetke zemalja, uključujući 24 posto za Japan i 25 posto za Južnu Koreju. Kako bi smirio tržišta, Trump je otvorio 90-dnevno pregovaračko razdoblje tijekom kojeg se roba iz većine zemalja oporezuje po osnovnoj stopi od 10 posto. Do sada, stope u pismima koja je poslao Trump ili odgovaraju njegovim tarifama od 2. travnja ili su im uglavnom blizu.

Razdoblje pregovora od 90 dana tehnički završava u srijedu, iako je više dužnosnika administracije sugeriralo da je trotjedno razdoblje prije provedbe slično prekovremenom radu za dodatne razgovore koji bi mogli promijeniti stope. Trump je u ponedjeljak potpisao izvršnu naredbu o odgodi službenog povećanja tarifa do 1. kolovoza.

Pregovori o trgovinskim sporazumima koje je odobrio Kongres povijesno su ponekad trajali godinama zbog složenosti. Iz administracije su rekli da se Trump oslanja na prihode od tarifa kako bi nadoknadio porezne olakšice koje je potpisao 4. srpnja, potez koji bi mogao prebaciti veći dio saveznog poreznog tereta na srednju klasu i siromašne jer bi uvoznici vjerojatno prenijeli velik dio troškova tarifa. 

Nije prvi put da se Trump sukobljava s Japanom i Južnom Korejom oko trgovine

Trumpov tim obećao je 90 sporazuma u 90 dana, ali njegovi su pregovori do sada rezultirali samo s 2 trgovinska okvira. Njegov nacrt sporazuma s Vijetnamom očito je osmišljen kako bi se Kini onemogućio promet robe namijenjene Americi kroz tu zemlju, udvostručavanjem tarife od 20 posto koja se naplaćuje na vijetnamski uvoz na sve što se trguje transnacionalno. Kvote u potpisanom okviru za Ujedinjeno Kraljevstvo poštedjele bi tu naciju viših tarifnih stopa koje se naplaćuju na čelik, aluminij i automobile, iako bi se britanska roba općenito suočila s tarifom od 10 posto.

Sjedinjene Države imale su trgovinski debalans od 69,4 milijarde dolara u robi s Japanom u 2024. i debalans od 66 milijardi dolara s Južnom Korejom, prema podacima Zavoda za popis stanovništva. Prema Trumpovim pismima, automobili bi se zasebno carinili po standardnih 25 posto diljem svijeta, dok bi se uvoz čelika i aluminija oporezivao s 50 posto.

Ovo nije prvi put da se Trump sukobljava s Japanom i Južnom Korejom oko trgovine - a nove carine sugeriraju da njegovi prošli sporazumi sklopljeni tijekom prvog mandata nisu ispunili očekivanja njegove administracije. Godine 2018., tijekom Trumpovog prvog mandata, njegova administracija je slavila obnovljeni trgovinski sporazum s Južnom Korejom kao veliku pobjedu. A 2019. Trump je potpisao ograničeni sporazum s Japanom o poljoprivrednim proizvodima i digitalnoj trgovini koji je u to vrijeme nazvao 'ogromnom pobjedom za američke poljoprivrednike, rančere i uzgajivače'.

Trump je također na društvenim mrežama rekao da će se zemlje koje se slažu s političkim ciljevima BRICS-a, organizacije koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati, suočiti s dodatnim carinama od 10 posto.