Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi skočili na rekordne razine, nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a, dok su na europskim burzama cijene dionica pale.
Dow Jones skočio je prošloga tjedna 4,6 posto, na 43.988 bodova, S&P 500 4,7 posto, na 5.995 bodova, a Nasdaq indeks 5,7 posto, na 19.286 bodova.
Novi rekordi tih indeksa ponajviše se zahvaljuju pobjedi republikanskog kandidata Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.
Na tržištima se očekuje da će novi-stari predsjednik voditi protekcionističku gospodarsku politiku, kao i u prethodnom mandatu, da će smanjiti poreze i provesti deregulaciju u različitim područjima.
Pozitivno su na tržište utjecali i izbori za američki Kongres jer su republikanci osvojili većinu u Senatu, a vjerojatno će i u Zastupničkom domu. To bi Trumpu olakšalo provođenje planova o smanjenju poreza, energetskoj i drugoj deregulaciji te graničnoj sigurnosnoj kontroli.
- Izbori će imati određene posljedice, pa vjerujem da će doći do blago poboljšanja rasta gospodarstva u odnosu na sadašnje procjene, ali i blagog jačanja inflacije. A to bi moglo značiti da će Fed sporije nego što se očekivalo smanjivati kamate - kaže Brian Jacobsen.
Podršku tržištu pružila je i američka središnja banka jer su, kao što se očekivalo, čelnici Feda na redovnoj sjednici smanjili ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,50 do 4,75 posto.
Tržište rada blago je oslabilo, stopa nezaposlenosti kreće se na niskim razinama, dok gospodarstvo solidno raste, a inflacija klizi prema ciljanoj razini od 2 posto, poručio je Fed u priopćenju.
- U ovom uzbudljivom tjednu Fed nije pridonio drami jer se ovakav potez očekivao. Unatoč smanjenju za 0,25 postotnih bodova, kamate ostaju restriktivne, ali ne toliko kao prije - kaže Brian Jacobsen, ekonomist u tvrtki Annex Wealth Management.
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale zbog krize njemačke koalicijske vlade, nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra financija Christiana Lindnera, ali i zbog strahovanja ulagača da će Trump voditi protekcionističku politiku i prema Europi, a ne samo Kini.
Tako je londonski FTSE indeks skliznuo je 1,3 posto, na 8.072 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,2 posto, na 19.215 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 7.338 bodova.
Na valutnim je tržištima prošloga tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, premda je američki Fed smanjio kamatne stope, dok je euro oslabio zbog krize njemačke koalicijske vlade.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 104,95 bodova. Pritom je tečaj eura prema dolaru pao 1,1 posto, na 1,0718 dolara. No, američka je valuta oslabila prema japanskom jenu, za 0,2 posto, pa je njezin tečaj skliznuo na 152,65 jena.
Kao što se očekivalo, čelnici američke središnje banke odlučili su na sjednici prošloga tjedna smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,50 do 4,75 posto.
Tržište rada blago je oslabilo, stopa nezaposlenosti kreće se na niskim razinama, dok gospodarstvo solidno raste, a inflacija klizi prema ciljanoj razini od 2 posto, poručio je Fed u priopćenju.
Unatoč smanjenju kamata po drugi put ove godine, dolar je ojačao prema europskoj valuti. Euro je, naime, pod pritiskom zbog krize njemačke koalicijske vlade, nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra financija Christiana Lindnera.
U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.
Na tržištima se očekuje da će novi-stari predsjednik voditi protekcionističku gospodarsku politiku, kao i u prethodnom mandatu, da će smanjiti poreze i provesti deregulaciju u različitim područjima.