Budući njemački kancelar Friedrich Merz najavljuje bržu integraciju Europe i smanjenje ovisnosti o SAD-u, no mogu li političke nestabilnosti ugroziti ekonomski rast i investicijsku privlačnost EU-a?
Njemačka je nakon izbora skrenula udesno, a budući kancelar Friedrich Merz najavio je brzu integraciju Europe i smanjenje ovisnosti o SAD-u. Njegovi demokršćani (CDU/CSU) osvojili su 28,5 posto glasova, no za parlamentarnu većinu trebat će mu barem jedan koalicijski partner.
Krajnje desna njemačka stranka AfD postigla je povijesni rezultat s 21 posto glasova, dok liberalni FDP i lijevi BSW nisu prešli izborni prag, čime su dodatno osnažene veće stranke, objavio je FT. Merz sada ima mogućnost formirati vladu sa Socijaldemokratima (SPD) odlazećeg kancelara Olafa Scholza, ali bi parlamentarna većina ipak bila tanka, dok bi mu uspjeh AfD-a i ljevice (Die Linke) mogao otežati planove za povećanje ulaganja, uključujući veći obrambeni proračun.
U roku od nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, Merz je izjavio da Njemačka mora temeljito preinačiti svoje sigurnosne aranžmane i prekinuti desetljećima dugo oslanjanje na Washington, rekavši da je američki predsjednik Donald Trump ‘uglavnom ravnodušan‘ prema sudbini Europe.
- U bliskom sam kontaktu s mnogim premijerima — šefovima vlada EU-a... I mora biti apsolutni prioritet ojačati Europu što je brže moguće kako bismo, korak po korak, zapravo postigli neovisnost od SAD-a. Nisam mislio da ću morati reći tako nešto ... Ali nakon izjava Donalda Trumpa, jasno je da su Amerikanci, barem ova američka vlada, uglavnom ravnodušni prema sudbini Europe - rekao je Merz.
Budući kancelar je rekao da želi formirati vladu što je prije moguće s obzirom na goleme izazove s kojima se suočavaju Njemačka i Europa. ‘Svijet nas neće čekati‘, dodao je. Makroekonomisti poput Petera Schaffrika iz RBC Capital Marketsa smatraju da bi Merzova pobjeda trebala biti ‘tržišno prihvatljiv ishod‘. Euro je porastao na jednomjesečnu najvišu vrijednost od 1,0528 dolara prije nego što je pao na posljednju trgovinu za 0,22 posto više na 1,0481 dolara.
- Iako se čini da je Merz odlučan popustiti takozvanu dužničku kočnicu, koja ograničava godišnje zaduživanje na 0,35 posto BDP-a, to neće biti jednostavno jer će mu trebati dvotrećinska većina u parlamentu - rekla je za Reuters Susannah Streeter, voditeljica odjela za tržišta novca u Hargreaves Lansdownu. U međuvremenu, njemački dionički indeks DAX porastao je 0,73 posto u ranom trgovanju. Paneuropski indeks STOXX 600 porastao je za 0,19 posto, iako su tehnološke dionice pale.
Ipak, za snažniju Njemačku (i Europu) bit će potreban veći napor u budućnosti, a dobar je početak, tvrde stručnjaci, ulaganje u sektor obrane koje bi bez sumnje dovelo do rasta stope realnog BDP-a s trenutnih niskih razina.
Njemačka jedna od rijetkih zemalja s relevantnom fiskalnom moći
- Fiskalna ekspanzija u Njemačkoj ovisi o ukidanju zakonskog ograničenja tzv. ‘debt brake‘ koji ograničava mogućnost zaduživanja. Ovo pravilo ograničava deficit na federalnoj razini do 0,35 posto BDP-a, a iznimke su moguće samo u iznimnim slučajevima poput pandemije. Izglasavanje ukidanja ovog ograničenja bit će s dosta kompliciran proces budući da je potrebno čak dvije trećine ruku u parlamentu, a sudeći prema jučerašnjim izborima izgledna koalicija i CDU-a i SPD-a trebat će je još ruku, točnije još oko 92 ruke. Njemačka je zapravo jedna od rijetkih država Europske Unije koja ima fiskalnu moć relevantnu za okvire potrebne fiskalne ekspanzije budući da ostale države imaju popriličan deficiti poput Francuske (6,1 posto BDP-a u 2024.). Međutim, pozitivno je što su članice ujedinjene oko stajališta da treba povećati izdvajanja za sektor obrane. Govori se o povećanju izdvajanja za obranu do razine tri posto BDP-a što bi u narednih pet godina (2025. – 2030.) iznosilo čak 500 – 600 milijardi eura investicija. Navedena ulaganja na razini Unije bi nesumnjivo dovela do viših stopa rasta realnog BDP-a u Europi s trenutnih razina malo ispod jedan posto prema razinama od dva posto - kaže Niko Maričić, voditelj odjela za upravljanje financijskom imovinom u InterCapital Asset Managementu.
S druge strane, S&P 500 terminski ugovori i Nasdaq terminski ugovori su ojačali po 0,6 posto. Nasdaq je prošlog tjedna pao 2,5 posto, što je njegov najgori tjedan u tri mjeseca, a gubitke su predvodile tehnološke tvrtke iz ‘sedam veličanstvenih‘. Wall Street je doživio udarac u petak kada je istraživanje o uslugama pokazalo šokantan pad aktivnosti usred zabrinutosti oko tarifa i pritiska na troškove. Može li Europa Trumpovo vodstvo iskoristiti za vlastiti gospodarski rast i neovisnost o SAD-u?
- Osobno držim da je smanjenje ne samo njemačke nego i europske ovisnosti o SAD-u dugoročno veliki plus za ekonomski rast u EU, a posebno za investicijsku klimu u Europi jer je tradicionalno najviše europskog investicijskog kapitala završavalo na američkim burzama, bilo u njihovim dionicama ili obveznicama. Ovom promjenom veći dio bi sigurno ostao ovdje i time dodatno potaknuo gospodarski rast. Kratkoročno bi se određeni procesi zakomplicirali obzirom na uvijete i specifičnosti tog procesa, ali ne drastično jer su te dvije ekonomije isprepletene i siguran sam da će nastaviti surađivati i dalje, vjerojatnije i bolje - smatra Milan Horvat, predsjednik Uprave FIMA-e Plus.
Investitori su već penalizirali Europu
U tom kontekstu, ključno će biti kako će Europa odgovoriti na izazove koji dolaze iznutra, ali i izvana. Fiskalna pravila Europske unije ponovno su u fokusu, a zemlje članice pokušavaju pronaći ravnotežu između nužnosti ulaganja u budući rast i održavanja financijske stabilnosti. Pritom su reformski procesi, posebno u najvećim europskim ekonomijama, od presudne važnosti za daljnji ekonomski zamah.
- Investitori su već na neki način penalizirali Europu zbog geopolitičkih i političkih rizika kojima je bila izložena. Tome svjedočimo kroz značajno lošiju izvedbu dioničkih tržišta, ali i gospodarskog rasta u odnosu na SAD. Smatram kako se situacija poboljšava i kako je pred Europom razdoblje snažnijeg gospodarskog rasta i smanjivanja razine rizika. Valja napomenuti kako je protekla godina bila super izborna godina u kojoj je izniman broj građana izlazio na izbore pa su samim time i politički rizik bio prisutan, odnosno pod povećalom. Činjenica je kako se njemački doprinos europskom rastu smanjio, a s druge strane više doprinose uslužno orijentirana gospodarstva poput onih država periferije i CEE regije. Rast je disperziraniji što samo po sebi nije loše, ali svakako se očekuje pozitivan impuls od Njemačke koja je bila jedna od rijetkih zemalja u recesiji i prošloj godini - dodaje Maričić.
Razmatrajući geopolitičke izazove i političku dinamiku u Europi, postavlja se pitanje hoće li trenutni trendovi destabilizirati temeljnu ekonomsku stabilnost EU-a. S obzirom na rast populističkih stranaka i sve učestalije političke nesuglasice, pitanje je može li to ozbiljno ugroziti investicijsku atraktivnost i gospodarsku izdrživost regije. Iako se čini da se politička scena u Europi sve više polarizira, ekonomski temelji Unije ostaju relativno čvrsti. EU je kroz povijest prošla kroz mnoge turbulencije, ali je ostala snažna. No može li sada izgubiti tu stabilnost?
- Ne može, to je kao ljuljuškanje valova na površini mora, mogu biti veći ili manji ali u ‘dubini‘ je ekonomija stabilna i takve stvari je ne mogu ozbiljnije destabilizirati. EU je i takva kakva je bila do sada, s relativno stalnim političkim nesuglasicama izgradila snažno gospodarstvo. Bilo bi sjajno da brže od naoružavanja uspostavi jedinstveno tržište kapitala, na čemu se i radi, ali presporo. S razvijenijim tržištem bi se njezina ekonomija još bolje, kvalitetnije i dinamičnije razvijala - zaključuje Horvat.