Trumpove carine na drvo: Politički pritisak bez stvarnog učinka na trgovinu

Drvo je dodano na sve duži popis proizvoda koji Drvo je dodano na sve duži popis proizvoda koji podliježu posebnim carinama u Sjedinjenim Američkim Državama. Ove nove mjere mogle bi utjecati na strategije nabave i dinamiku cijena za uvoznike i proizvođače.

Najavljeno 29. rujna, carine od 10 posto na meko drvo u obliku građe i rezane građe te 25 posto na određeni drveni namještaj, uključujući kuhinjski, kupaonski i tapecirani drveni namještaj, stupile su na snagu 14. listopada. Carine na kuhinjski i kupaonski namještaj povećat će se od 1. siječnja 2026.

Drvo kao strateški proizvod pod nadzorom

Zemlje koje su nedavno potpisale trgovinske sporazume sa SAD-om – Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan – nisu obuhvaćene istim mjerama. Za njih se primjenjuje niža stopa između nove sektorske carine i stope dogovorene sporazumom. Primjerice, Europska unija, koja čini 16 posto američkog uvoza sirovog drva i građe te 8 posto drvenog namještaja, ima maksimalnu stopu od 15 posto na te proizvode. Meksiko i Kanada, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini s Washingtonom (CAFTA), izuzeti su od carina na dio izvoza u SAD.

Poput farmaceutskih proizvoda, čelika i drugih sektorski ciljanih proizvoda, meko drvo je pod posebnom pažnjom američke administracije zbog velike ovisnosti zemlje o uvozu. U 2024. SAD je uvezao četiri puta više meke građe nego što je izvezao. Osim toga, ova vrsta drva široko se koristi u civilnoj i vojnoj gradnji, što je čini vrijednom robom u očima američke vlade.

Ova pažnja nije nova. Meko drvo, koje se široko koristi u graditeljstvu, već je dugo u središtu trgovinskog spora između Washingtona i Ottawe. Od ranih 1980-ih SAD osporava prava na sječu dodijeljena kanadskim šumarskim tvrtkama, smatrajući ih preniskima i štetnima za američku industriju. Taj spor doveo je do uvođenja kompenzacijskih i antidampinških carina, koje su ovog ljeta povećane s 14,4 na 35,2 posto za većinu kanadskih izvoznika u sektoru.

Ciljane carine s ograničenim utjecajem na trgovinske tokove

Ipak, ovaj skup carina na drvo, bez obzira na to odnose li se na trgovinskog partnera ili ne, vjerojatno neće poremetiti američku opskrbu mekom građom. Malo je vjerojatno da će se američke tvrtke okrenuti domaćim pilanama jer razlika u cijeni ostaje prepreka. U 2024. američko drvo bilo je oko tri puta skuplje od uvoznog, prema izvoznim cijenama SAD-a kao pokazatelju domaćih cijena.

Čak ni među izvorima uvoza ne očekuju se veće promjene. Kanada, koja opskrbljuje više od 70 posto američkog uvoza sirovog drva i građe, najviše je pogođena ovim carinama. To je posebno važno jer se carine od 10 posto dodaju postojećim kompenzacijskim i antidampinškim carinama, u kontekstu sve napetijih trgovinskih odnosa između Ottawe i Washingtona. Ipak, učinak na Kanadu treba sagledati realno. Velik dio kanadskog izvoza drva i dalje je izuzet od carina zahvaljujući CUSMA sporazumu, barem do njegove revizije planirane za 2026. Osim toga, unatoč povećanju drugih poreza na kanadsku meku građu, ona zadržava jasnu prednost: u 2024. njezina uvozna cijena na američkom tržištu bila je oko 50 posto niža od one iz EU-a. Povećanje carina stoga neće izbrisati konkurentsku prednost Kanade.

S druge strane, drveni namještaj, koji se uglavnom uvozi iz Vijetnama i Meksika, vjerojatno će biti jače pogođen. Zbog razine obrade teško je zadovoljiti kriterije CUSMA sporazuma, što ih izlaže carinama.

Očekivani učinci na cijene, ali ne i na domaću proizvodnju

Zbog toga je malo vjerojatno da će carine potaknuti slabu proizvodnju u američkim pilanama. One se još uvijek bore s oporavkom nakon pada od 6,5 posto u 2019. U 2024. indeks proizvodnje pilana i zaštite drva još je uvijek ispod razine iz 2018. (-5,6%).

Carine bi, međutim, mogle izvršiti pritisak na rast cijena drva na američkom tržištu. Ako taj porast ne apsorbiraju izvoznici, vjerojatno će se prenijeti na poslovne subjekte – bilo da se radi o proizvođačima, prerađivačima, veletrgovcima, maloprodaji – ili na američke potrošače.podliježu posebnim carinama u Sjedinjenim Američkim Državama. Ove nove mjere mogle bi utjecati na strategije nabave i dinamiku cijena za uvoznike i proizvođače. Saznajte što to može značiti za vaše poslovanje.

Najavljeno 29. rujna, carine od 10% na meko drvo u obliku građe i rezane građe te 25 posto na određeni drveni namještaj, uključujući kuhinjski, kupaonski i tapecirani drveni namještaj, stupile su na snagu 14. listopada. Carine na kuhinjski i kupaonski namještaj povećat će se od 1. siječnja 2026.

Drvo kao strateški proizvod pod nadzorom

Zemlje koje su nedavno potpisale trgovinske sporazume sa SAD-om – Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan  nisu obuhvaćene istim mjerama. Za njih se primjenjuje niža stopa između nove sektorske carine i stope dogovorene sporazumom. Primjerice, Europska unija, koja čini 16 posto američkog uvoza sirovog drva i građe te 8 posto drvenog namještaja, ima maksimalnu stopu od 15 posto na te proizvode. Meksiko i Kanada, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini s Washingtonom (CAFTA), izuzeti su od carina na dio izvoza u SAD.

Poput farmaceutskih proizvoda, čelika i drugih sektorski ciljanih proizvoda, meko drvo je pod posebnom pažnjom američke administracije zbog velike ovisnosti zemlje o uvozu. U 2024. SAD je uvezao četiri puta više meke građe nego što je izvezao. Osim toga, ova vrsta drva široko se koristi u civilnoj i vojnoj gradnji, što je čini vrijednom robom u očima američke vlade.

Ova pažnja nije nova. Meko drvo, koje se široko koristi u graditeljstvu, već je dugo u središtu trgovinskog spora između Washingtona i Ottawe. Od ranih 1980-ih SAD osporava prava na sječu dodijeljena kanadskim šumarskim tvrtkama, smatrajući ih preniskima i štetnima za američku industriju. Taj spor doveo je do uvođenja kompenzacijskih i antidampinških carina, koje su ovog ljeta povećane s 14,4 na 35,2 postoza većinu kanadskih izvoznika u sektoru.

Ciljane carine s ograničenim utjecajem na trgovinske tokove

Ipak, ovaj skup carina na drvo, bez obzira na to odnose li se na trgovinskog partnera ili ne, vjerojatno neće poremetiti američku opskrbu mekom građom. Malo je vjerojatno da će se američke tvrtke okrenuti domaćim pilanama jer razlika u cijeni ostaje prepreka. U 2024. američko drvo bilo je oko tri puta skuplje od uvoznog, prema izvoznim cijenama SAD-a kao pokazatelju domaćih cijena.

Čak ni među izvorima uvoza ne očekuju se veće promjene. Kanada, koja opskrbljuje više od 70 posto američkog uvoza sirovog drva i građe, najviše je pogođena ovim carinama. To je posebno važno jer se carine od 10 posto dodaju postojećim kompenzacijskim i antidampinškim carinama, u kontekstu sve napetijih trgovinskih odnosa između Ottawe i Washingtona. Ipak, učinak na Kanadu treba sagledati realno. Velik dio kanadskog izvoza drva i dalje je izuzet od carina zahvaljujući CUSMA sporazumu, barem do njegove revizije planirane za 2026. Osim toga, unatoč povećanju drugih poreza na kanadsku meku građu, ona zadržava jasnu prednost: u 2024. njezina uvozna cijena na američkom tržištu bila je oko 50 posto niža od one iz EU-a. Povećanje carina stoga neće izbrisati konkurentsku prednost Kanade.

S druge strane, drveni namještaj, koji se uglavnom uvozi iz Vijetnama i Meksika, vjerojatno će biti jače pogođen. Zbog razine obrade teško je zadovoljiti kriterije CUSMA sporazuma, što ih izlaže carinama.

Očekivani učinci na cijene, ali ne i na domaću proizvodnju

Zbog toga je malo vjerojatno da će carine potaknuti slabu proizvodnju u američkim pilanama. One se još uvijek bore s oporavkom nakon pada od 6,5 posto u 2019. U 2024. indeks proizvodnje pilana i zaštite drva još je uvijek ispod razine iz 2018. (-5,6%).

Carine bi, međutim, mogle izvršiti pritisak na rast cijena drva na američkom tržištu. Ako taj porast ne apsorbiraju izvoznici, vjerojatno će se prenijeti na poslovne subjekte – bilo da se radi o proizvođačima, prerađivačima, veletrgovcima, maloprodaji – ili na američke potrošače.