Trumpove tarife stupaju na snagu u testu za globalno gospodarstvo

Nove sveobuhvatne tarife predsjednika Donalda Trumpa službeno su stupile na snagu, dok on nastavlja sa svojim naporima za preoblikovanje globalne trgovine. Nakon mjeseci kaotičnih prijetnji i preokreta, više stope za gotovo sve američke trgovinske partnere počele su odmah nakon ponoći u New Yorku. Trump je potpisao direktivu prije tjedan dana, ali je morao dati vremena američkoj carinskoj i graničnoj zaštiti da napravi potrebne promjene za naplatu carina, prenosi Bloomberg.

Uzete zajedno, Trumpove akcije će pogurati prosječnu američku carinsku stopu na 15,2 posto, prema procjenama Bloomberg Economicsa, što je znatno iznad 2,3 posto prošle godine i najviša razina od Drugog svjetskog rata. Nakon niza turbulentnih pregovora, Europska unija, Japan i Južna Koreja prihvatili su carine od 15 posto na svoje proizvode, uključujući ključne izvozne proizvode poput automobila koji se inače suočavaju s carinom od 25 posto. Drugim zemljama jednostavno su dodijeljene stope, u rasponu od 10 posto do mnogo više. Neki posljednji pokušaji zemalja da postignu bolje dogovore nisu uspjeli. Švicarski predsjednik napustio je Washington u srijedu bez ikakvog uspjeha u smanjenju carine od 39 posto, a Trump je udvostručio carine na indijsku robu na 50 posto, koje kreću za tri tjedna kao kaznu za kupnju ruske nafte.

Pregovori o višim carinama na robu iz tri najveća američka trgovinska partnera, Meksika, Kanade i Kine, teku odvojenim putem. Trump je također obećao uskoro otkriti carine za ključne industrije, uključujući farmaceutske proizvode i poluvodiče. Naredni mjeseci će staviti na kušnju predviđanja i Trumpa i njegovih kritičara: da će carinski režim uzrokovati seizmički pomak za američko gospodarstvo. Trump je obećao da će viši carini smanjiti trgovinske deficite i potaknuti tvrtke da presele proizvodnju natrag u SAD. Njegovi kritičari kažu da bi mogli uzrokovati da inflacija izmakne kontroli i uzrokuje nestašice na policama trgovina. Ništa od toga se još nije ostvarilo, ali nedavni ekonomski podaci ukazuju na potencijalne probleme koji predstoje s uvođenjem carina.

Podaci o zaposlenosti u srpnju pokazali su najstrmije padanje rasta radnih mjesta u SAD-u prema dolje od pandemije Covid-19. Gospodarski rast SAD-a usporio se u prvoj polovici godine jer su potrošači smanjili potrošnju, a tvrtke se prilagodile promjenjivoj trgovinskoj politici. Nezaposlenost ostaje niska, a cijene nisu porasle, jer su tvrtke do sada ponijele velik dio troškova. No, neki stručnjaci kažu da će potrošači i tvrtke na kraju izvući deblji kraj.

- Postoje znakovi da su teža vremena pred vratima. Mnoge tvrtke gomilale su zalihe prije nego što su carine stupile na snagu - rekla je Wendy Cutler, potpredsjednica Instituta za politiku azijskog društva i bivša američka trgovinska pregovaračica. Tvrdila je da je 'gotovo neizbježno da cijene porastu' jer je malo vjerojatno da će tvrtke dugoročno održati niže marže.

Trumpove carine unijele su previranja u svjetsko gospodarstvo otkako ih je prvi put najavio, a zatim pauzirao u travnju – što je izazvalo višemjesečne vrtoglave pregovore s trgovinskim partnerima. Neizvjesnost je stvorila tjeskobu među poduzećima zbog poremećaja u opskrbnom lancu i većih troškova. Sada je većina gospodarstava prihvatila da će više tarife ostati. Mnogi su obećali stotine milijardi dolara američkih ulaganja kako bi umirili Trumpa i osigurali sporazume o smanjenim stopama.

Ipak, ključni detalji Trumpovih planova tek trebaju biti razrađeni. Popusti na automobilske tarife za EU, Japan i Južnu Koreju tek trebaju biti kodificirani i dok se to ne dogodi, automobili će se suočiti s većom nametom. Specifičnosti investicijskih obećanja i promjena politika o pristupu tržištu za američku robu - što bi moglo pomoći u smanjenju trgovinskih deficita - također tek trebaju biti objavljene. Analitičari vodećih tvrtki s Wall Streeta upozorili su klijente da se pripreme za pad. U ponedjeljak su Morgan Stanley, Deutsche Bank AG i Evercore ISI upozorili da će indeks S&P 500 u narednim tjednima i mjesecima kratkoročno pasti. Taj oprez dolazi usred rastuće zabrinutosti za američko gospodarstvo nakon što su podaci prošli tjedan pokazali porast inflacije, kao i slabljenje rasta radnih mjesta i potrošnje.

Troškovi života bili su ključno pitanje na prošlogodišnjim izborima, a ankete odražavaju frustraciju Trumpovim pristupom. Nedavna anketa Fox Newsa pokazuje da 62 posto birača ne odobrava Trumpovo postupanje s carinama - dok je 58% protiv njegovog poreznog i poreznog zakona. Sveukupno, 55 posto je nezadovoljno njegovim cjelokupnim upravljanjem gospodarstvom. Ostaju i pitanja o trajnosti Trumpovog programa, budući da se njegovo korištenje izvanrednih ovlasti za nametanje carina na temelju država osporava na sudovima. Oslanja se na pravno utemeljenije vlasti za nametanje carina određenim industrijama, poput automobila i metala.

Trump se također hvalio povećanim prihodima od carina, čak sugerirajući da bi to moglo dovesti do povrata novca za neke Amerikance. Podaci američkog Ministarstva financija pokazuju da su carine porasle na rekordnih 113 milijardi dolara tijekom devet mjeseci do lipnja. Nije jasno napreduje li u još jednom od svojih navedenih ciljeva tarifnog programa: vraćanju proizvodnje u Ameriku. On i savjetnici tvrde da će carine uzrokovati procvat radnih mjesta u proizvodnji.

Brad Jensen, profesor na McDonough School of Business na Sveučilištu Georgetown, rekao je da je istovremeno povećanje prihoda od carina i radnih mjesta teško.

- Obje tvrdnje ne mogu biti istinite. Ako postoji porast domaće proizvodnje onda nemamo prihode od carina jer će se uvoziti manje robe - rekao je.