Europska središnja banka podigla je depozitnu stopu za 50 baznih bodova na tri posto unatoč tržišnim turbulencijama s američkog tržišta nakon propasti dviju sistemskih banaka.
Čelnici ESB-a složno ističu snažne kapitalne i likvidnosne pozicije europskih banaka kao snažan ‘štit’ u slučaju prelijevanja tržišnih poremećaja. Ubrzani rast plaća, oporavak poslovne klime u EU te snažniji profil temeljne inflacije u ovoj godini zahtijevaju daljnje povećanje kamata pod uvjetom stabilizacije financijskih tržišta, stoji u priopćenju HUP-a.
Tržišna su očekivanja u pogledu maksimalne depozitne stope ESB-a splasnula do 3,50 posto, iako su još prošli tjedan kulminirala iznad četiri posto. Naime, spomenute tržišne turbulencije nepovoljno djeluju na kreditnu aktivnost te u konačnici doprinose padu inflacije.
Vodstvo ESB-a pažljivo će motriti tenzije na financijskim tržištima te u slučaju nužde promptno poduzeti sve potrebno u zaštiti stabilnosti cijena te financijske stabilnosti. U scenariju prelijevanja tržišnih poremećaja, ESB ima spremne instrumente za osiguranje likvidnosti.
U najnovijim makroekonomskim projekcijama valja primijetiti određeni oprez. Unatoč povećanju očekivane stope rasta BDP-a u 2023. na jedan posto, procjene iste su snižene na 1,6 posto u 2024. i 2025. godini. Slično tome, prognoza temeljne inflacije u 2023. povećana je na 4,6 posto, a u naredne dvije godine smanjena na 2,5 posto, odnosno 2,2 posto, objavio je HUP.