‘;
Kubanke, bijelo odijelo i Cadillac, uobičajena vizura Josipa Broza, jednoga od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, bili su svojevrsni ‘premium experience‘ i te daleke 1956. kada je na Brijune, na povijesni sastanak, pozvao predsjedničke kolege Nehrua i Nasera. Ugostio ih je na otočiću Vangi, najekskluzivnijem dijelu brijunskoga kompleksa, gdje je savio osobno gnijezdo, uz pristup samo odabranima (danas, naravno, i turistima).
Trojica su ‘odabranih‘ tada potpisali Brijunsku deklaraciju u kojoj je stajalo: ‘Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem područja slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.‘ I rođen je Pokret nesvrstanih kao odgovor na hladnoratovske podjele tadašnjega svijeta, nožem odrezanoga na Istočni (SSSR) i Zapadni (SAD) blok.
Nekoliko desetljeća poslije Hladni je rat, barem onaj u stilu 007, završio, no svijet traži neku novu ravnotežu, jer se stari bipolarni poredak utopio u sveopćoj globalizaciji. Taj se stari poredak, veli naknadna pamet, počeo rastakati u trenutku kada su Reagan i Čelična lady proizvodnju odlučili preseliti na Istok, u neku tamo mnogoljudnu, siromašnu Kinu gdje je čovjek tek potrošna roba. Bilo je to ranih 80-ih, otprilike u vrijeme kada je jugoslavenski Jugo postajao senzacija koja osvaja SAD (o tome se vicevi pričaju i danas).
Četrdesetak godina kasnije svijet je potpuno drukčije mjesto u kojemu se bipolarnost gasi pred multipolarnošću, vođenom nekim novim oblikom nesvrstanih. Barem naizgled. Jesu li, dakle, BRICS, novi nesvrstani koji bi možda mogli uravnotežiti svijet koji se klacka na rubu? Ili su jezičac koji će stari svijet srušiti kako bi se sastavio novi, s BRICS-om kao središtem galaksije?
Malo konkretnih koraka
Geopolitička analitičarka Jadranka Polović misli da do neke razine članice BRICS-a jesu novi nesvrstani. - Zemlje okupljene u BRICS-u ne podržavaju novu blokovsku podjelu svijeta koja se u zapadnom diskursu često pojednostavljeno svodi na dualizam: liberalni i slobodni Zapad predvođen SAD-om i Europskom unijom nasuprot autokratskom, neslobodnom Istoku, na kojemu dominiraju Rusija i Kina. Ta je paradigma bila nedodirljiva do dolaska Trumpove administracije, od kada svjedočimo novim geopolitičkim preslagivanjima, neočekivanim savezima, ali i više nego opravdanom propitivanju koncepta slobode kao i cenzure liberalnog Zapada. Dakle, BRICS ima određene poveznice s Pokretom nesvrstanih budući da su njegove članice, a Jugoslavija je bila jedna od najistaknutijih, djelovale izvanblokovski nastojeći očuvati svoj suverenitet, političku i ekonomsku neovisnost. Nesvrstanost im je omogućavala vidljivost u međunarodnim odnosima bez obzira na problematiku unutarnjih politika što je nakon završetka Hladnoga rata postalo neprihvatljivim, odnosno politički nekorektnim. Pokret nesvrstanih pružao je platformu za geopolitičku neutralnost, a u mnogim je krizama ipak djelovao stabilizirajuće, što je bilo ključno u vremenu globalnih napetosti – poručuje.
Naš česti sugovornik, Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti, kojemu je Kina na neki način specijalnost, misli drukčije. Poručuje kako je problem BRICS-a to što se sastoji od 10 članica s razbacanim i posve različitim prioritetima i strateškim ciljevima, od kojih tri (Kina, Rusija i Indija) imaju ozbiljne pretenzije igrati ključnu ulogu u reformi postojećeg globalnog ekonomskog i političkog poretka. - Proširenje ne vodi nužno konsolidaciji utjecaja i većoj koheziji, jer kao što postoje animoziteti između starih članica (Indija-Kina), tako postoje i animoziteti između novih članica (UAE-Iran, Egipat-Etiopija). Kako pomiriti interese Saudijske Arabije s Iranom? Osim toga, Rusija želi radikalnu konfrontaciju sa Zapadom, jer legitimitet i preživljavanje njezina vodstva ovisi o sukobu. Indija i Brazil, pak, žele ići srednjim putom i reformirati postojeći poredak tako da im omogući veći utjecaj u odnosu na razvijene ekonomije. Također, kineski je merkantilizam teško pomiriti sa željom drugih brzorastućih ekonomija da sačuvaju svoje industrije ili razviju nove – veli Kotarski dodajući kako je posljednji samit u Kazanu završio s mnogo govorancije, a malo konkretnih koraka za budućnost.
Što misle drugi analitičari, kako stvari stvarno stoje s BRICS-om, je li savez nesvrstan ili svrstan i trebaju li se hrvtaski poduzetnici okrenuti tim tržištima, pročitajte u novome digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.