piše: Robert Jurišić, S - GRAIN BI
Iza nas je kraj još jednog tjedna, ali i drugog kvartala te kraj prve polovice godine. Tjedan u kojem su cijene nafte i plina blago porasle, kao i cijene uljarica, dok su cijene žitarica i soft robe pale. Što se tiče nekih generalnih pokazatelja, dolarski indeks DXY je ispod 103 boda, S&P 500 indeks blizu je razine od 4.500 bodova, a indeks straha VIX je ispod 14. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) u novom je tjednu i dalje ispod 540 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) blago iznad 101 boda.
Dogodilo se i nekoliko brzopoteznih, značajnih događanja iz svijeta makroekonomije i geopolitike koje imaju na direktan ili indirektan način doticaja sa svijetom burzovnih roba, pa samim time imaju utjecaja i na kretanje cijena istih.
Gospodarski rast opada, a troškovi posudbe rastu. Srednja klasa nastavlja se smanjivati i ljudi će manje trošiti. U Wall Street Journalu zanimljiva usporedba. Godine 1985. američka obitelj s jednim prihodom smatrala srednjom klasom i mogla si je priuštiti da pošalje dijete na koledž radeći 39,7 tjedana godišnje. Danas bi takva ista obitelj trebala raditi 62 tjedna. Ključan faktor ovdje je inflacija. Na svim kontinentima i u cijelom ekonomskom spektru, poslovno povjerenje nastavlja opadati kako strahovi od recesije jačaju. Doista, što više središnje banke podižu kamatne stope, to će više gospodarstva tonuti.
Lipanjska inflacija u EU bilježi rast od 5,5 posto i smanjenje za 0,6 postotna boda u odnosu na svibanj. Lagarde je jučer ponovila da vrhunac kamatnih stopa vjerojatno neće biti dostignut u dogledno vrijeme te da središnja banka ne smije posustati u borbi protiv inflacije. Paralelno, njemački savezni ured za reviziju upozorio je da će Bundesbank možda trebati pomoć kako bi pokrila gubitke iz programa kupnje obveznica ECB-a. To je razlog zašto su nedavne propasti banaka po vrijednosti već premašile one iz 2008. godine. Mnogi imaju portfelj pun obveznica s niskim fiksnim stopama i trajanjem od 10 do 30 godina. Ili će trenutne stope brzo pasti ili ćemo vidjeti više neplaćanja.
Ekonomski podaci SAD-a i dalje pokazuju vrlo tijesno tržište rada, BDP u prvom kvartalu iznosio je +2 posto u odnosu na procjenjenih 1,4 posto, osobna potrošnja ostaje nepromijenjena s rastom od 3,8 posto, dok je potrošnja kućanstava porasla za 4,2 posto, najjače u gotovo 2 godine. Zbog svega toga je FED i dalje pesimističan po pitanju skorog dostizanja ciljanje razine inflacije od 2 posto i skore promjene politike monetarnog zatezanja. Sve je više na tržištu onih koji očekuju ponovni rast kamatnih stopa. Nakon zadnjeg Powellovog govora, Morgan Stanley vidi kao izgledno porast od 25 baznih bodova na sljedećem sastanku zakazanom za 25.-26. srpnja, podižući svoju procjenu terminalnih stopa na 5,375 posto.
Trebali smo već biti u recesiji
Pakistan, Šri Lanka, Bangladeš i Nepal – suočavaju se s problemima u platnoj bilanci. Bangladeš se bori s plaćanjem uvoza goriva zbog nestašice američkih dolara. Šri Lanka je već prekršila svoje međunarodne obveze, a Pakistan je na rubu kršenja. Osim šoka cijena roba, koji je samo djelomično uzrokovan ratom u Ukrajini, pravi okidač je zbog politike tečaja, kako zbog monetarnih odluka FED-a, tako i onih koje su donijele dotične zemlje. Kao što je poznato, povećanje kamatnih stopa u SAD-u ima za posljedicu devalvaciju valuta zemalja u razvoju i dovodi do bijega kapitala.
Hoćemo li svi biti iznenađeni kineskim apetitom za kupnjom dok sada pokušavaju potaknuti svoje gospodarstvo? Stvarno vam se čini da bismo svi mogli štedjeti izbjegavajući globalnu recesiju? Čini se da su i SAD i EU dovoljno dugo hodali po tankoj žici, možda se i dalje dobro krećemo? Gledajući navike potrošača, čini se da je tako. Prema mnogim standardima trebali smo biti u teškoj recesiji 2022., zatim sredinom 2023., a sada je kasna 2023.
U studenom 2022., QatarEnergy je potpisao 27-godišnji ugovor o opskrbi s kineskom tvrtkom Sinopec. To je najveće skladište LNG-a u povijesti. U prosincu 2022., kineski predsjednik predložio je da zaljevske zemlje koriste Šangajsku burzu nafte i prirodnog plina za svoje energetske transakcije. Ove transakcije trebale bi se izvršiti u juanima. Peking je prošle godine potpisao dva velika ugovora o opskrbi LNG-om s Katarom. Prije dva tjedna, Katar je potpisao 27-godišnji ugovor o opskrbi plinom s China National Petroleum Corporation.
Katar je vodeći svjetski izvoznik LNG-a. Kina je najveći svjetski uvoznik LNG-a. Peking daje prioritet svojoj energetskoj sigurnosti i internacionalizaciji svoje valute. Kina značajno ulaže u svoje kapacitete za proizvodnju nuklearne energije. Kina trenutno ima 55 operativnih nuklearnih elektrana. Još 22 postrojenja su u izgradnji, a još 70 pogona je u fazi planiranja. Pored toga, Kina planira izgraditi i 30 nuklearnih reaktora u zemljama ‘Belt and road‘ inicijative do 2030. Kina planira najmanje 150 novih reaktora u sljedećih 15 godina, više nego što je ostatak svijeta izgradio u proteklih 35 godina.
Cijene nafte pale
Cijene nafte su lagano pale u značajnoj ravnoteži između straha za globalno gospodarstvo i daljnjih povećanja kamatnih stopa središnjih banaka s jedne strane i očekivanja smanjenja ponude OPEC+ zemalja s druge strane. Na početku novog tjedna, nafta na razini od oko 75 $/bbl. Saudijska Arabija najavila je da će produljiti svoje dobrovoljno smanjenje od milijun barela dnevno i u kolovozu. Zemlja će sada proizvoditi oko 9 milijuna barela dnevno, što je najmanje u zadnjih nekoliko godina.
Također, Rusija je rekla da će smanjiti izvoz nafte za pola milijuna barela u kolovozu, s ciljem smanjenja proizvodnje za isti iznos. Međutim, zabrinutost oko potražnje i dalje postoji. Tvornička aktivnost u SAD-u pala je više nego što se očekivalo i po najvećoj stopi u gotovo tri godine. Također, proizvodnja u Kini je usporila, dok se u eurozoni i Njemačkoj u lipnju smanjila više nego što se prvotno očekivalo.
Sirova nafta Brent pala je za gotovo 5 posto u drugom kvartalu 2023., produžujući ukupni pad u prvoj polovici godine na 12 posto. Terminske cijene prirodnog plina u Europi su ispod 35 €/MWh, pale su s dvomjesečne najviše razine od 42 €/MWh dosegnute sredinom lipnja, ali ostaju čvrsto iznad dvogodišnje najniže razine od 23 €/MWh s početka lipnja dok su tržišta procjenjivala izglede za čvrstom ponudom plina protiv rastuće potražnje.
Ankete tvrtke Rystad Energy navode da će Europa vjerojatno dosegnuti svoj cilj od 90 posto popunjenosti skladišta plina do početka studenoga, ublažavajući zabrinutost zbog nestašica uoči druge zime na kontinentu bez ključnih ruskih opskrba. U međuvremenu se očekuje da će zastoji na norveškim plinskim poljima zbog održavanja završiti sredinom srpnja, čime se uklanjaju brige o smanjenoj opskrbi. Ipak, vruće vrijeme u Europi poduprlo je potražnju za klima uređajima na kontinentu i poduprlo cijene.
Izvješće USDA imalo je značajan utjecaj na tržišta, na kraju krajeva jedno je od najvažnijih u godini. Iznenađenja su bila značajna, a najviše po pitanju zasijanih površina u SAD-u. Reakcija tržišta je bila bearish kod kukuruza i bullish kod soje, dok je pšenica podijelila sudbinu kukuruza. Europsko tržište proteklog je tjedna pratilo tržište SAD-a. Prvo zbog vremenskih razloga, s vrlo oštrim padom cijena uzrokovanim povratkom kiše u tzv. kukuruznom pojasu, a drugo zbog spomenutog izvještaja u petak.
Još iznenađenja u srpnju
Oštra revizija prema gore u namjerama sadnje kukuruza u SAD-u 2023. i oštra revizija prema dolje u namjerama sadnje soje u SAD-u 2023. stvorile su izrazito odstupanje između žitarica i uljarica. Kao rezultat svega, uljana repica je ponovno porasla na MATIF-u, dok je kukuruz oštro pao, a pšenica ga je slijedila. Je li ovo naznaka novog trenda? Ne, srpanj ima još mnogo iznenađenja za nas kao što je izdavanje USDA Svjetskog izvješća 12. srpnja, istek sporazuma između Rusije i Ukrajine za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka 18. srpnja te sastanak FED-a 25. i 26. srpnja. Tu je naravno i sastanak ECB-a 27. srpnja. Sve to skupa u periodu koje nazivamo ‘weather market‘ u SAD-u, glavnog "pokretača tržišta" na sjevernoj hemisferi.
Tri najveće rudarske tvrtke procjenjuju se na približno 320 milijardi dolara. Tri najveće tehnološke tvrtke vrijede oko 7 trilijuna dolara. Ali bez sirovina nema tehnologije! Raste privlačnost zlata. Tržište rezonira da je bolje imati zamjenjiva dobra nego valute bez temeljnog pokriča i neograničenog izdanja. U srpnju prošle godine Katar je izvršio najveću zabilježenu kupnju zlata; 14.8 tona. Tom kupnjom rezerve zlata su dosegnule rekordnu razinu. Međutim, od tada su se nabave nastavile povećavati i danas zlatne rezerve zemlje iznose 91,8 tona.
Kina je povećala svoje zlatne rezerve sedam uzastopnih mjeseci, što je dovelo do raširenih spekulacija o stvarnom opsegu njezinih zaliha zlata. Zlato se stabiliziralo na oko 1.920 $/t.oz na početku još jednog tjedna dok su ulagači nastavili procjenjivati smjer monetarne politike američkih federalnih rezervi. Metal je u petak ojačao za 0,6 posto nakon što su podaci pokazali da je inflacija u SAD-u usporila, a potrošačka potrošnja naglo usporila u svibnju.
Bolivija je finalizirala ugovore o litiju s Rusijom i Kinom, za ukupnu investiciju od 1,4 milijarde dolara. Južnoamerička država posjeduje 21 milijun tona od 89 milijuna tona svjetskih rezervi litija. Gotovo 24% poznatih svjetskih rezervi litija. Ako smo mislili da je dostupnost nafte ograničena na relativno mali broj zemalja, što tek reći za ključne industrijske metale ili još bolje elemente u tragovima? Nabroje se ključne zemlje na prste jedne ruke (Kina, Australija, DR Kongo, Bolivija).
Terminske cijene bakra pale su ispod 3,7 $/lbs, najniže u zadnjih mjesec dana, pod pritiskom čvršćeg američkog dolara i očekivanja niske proizvodne potražnje usred zabrinjavajuće makroekonomske situacije. Kineska vlada se suzdržala od najave konkretne potpore svom posrnulom proizvodnom sektoru, dok su FED, ECB i BoE spremni nastaviti povećavati kamatne stope i dodatno ograničavati industrijsku proizvodnju.