Europsko tržište online kockanja bilježi snažan rast, ali suočava se s izazovima regulacije i ovisnosti
Regulirano europsko tržište kockanja u 2024. godini dosegnulo je bruto prihod od 137 milijardi eura, pri čemu online kockanje čini oko 40 posto tog iznosa, odnosno 55 milijardi eura, prema podacima analitičke kuće H2 Gambling Capital.
To predstavlja ukupni rast od 4,58 posto u odnosu na 2023., dok online segment bilježi još brži rast od 7,84 posto. Usporedbe radi, prošle godine ukupni prihodi od kockanja iznosili su 131 milijardu eura, pri čemu je 51 milijarda eura, odnosno 39 posto, dolazilo iz online sektora. Posebno se ističe nagli rast digitalnih prihoda koji je potaknut zatvaranjem fizičkih kockarnica tijekom pandemije COVID-19.
Sportsko klađenje i lutrije predvode rast
U 2024. godini najveći segment tržišta bile su lutrije s prihodima od 38 milijardi eura, dok je sportsko klađenje ostvarilo 33 milijarde eura. Slijede kockarnice s 30 milijardi eura te automati za igre na sreću s 26 milijardi eura. Sportsko klađenje postalo je jedno od omiljenih oblika zabave među Europljanima, pri čemu veliki sportski događaji, poput Europskog nogometnog prvenstva i Svjetskog prvenstva, dodatno potiču rast online klađenja.
A prvenstava i izlike za okladiti se ne manjka, pa će prem projekcijama, sportsko klađenje i lutrije ostati segmenti s najbržim rastom u online sferi, s prosječnim godišnjim stopama rasta od 8,6 i 8,4 posto do 2029. godine.
Europljani kockaju
Unatoč popularnosti, kockanje, naravno, nosi i značajne društvene rizike, uključujući razvoj ovisnosti. Problematično kockanje, pa čak i teži oblici ovisnosti, postaju sve veći izazov za pojedine igrače a istraživanje Europske udruge za igre na sreću i klađenje (EGBA) iz 2022. pokazuje da stope problematičnog kockanja u Europi variraju – od 0,3 posto u Irskoj do 6,4 posto u Latviji.
Posebno zabrinjavaju podaci iz Portugala, gdje je broj korisnika koji su prijavili problematično online kockanje porastao s 39,58 posto u 2023. na 48 posto u 2024., prema informacijama tamošnje službe za pomoć ovisnicima o kockanju.
Što se tiče Hrvatske, krajem 2023. je održan znanstveno stručni skup IPAK, gdje je jedna od tema bila i ovisnost o kockanju. Tada su prema dostupnim podacima objavili kako oko 20 posto građana sudjeluje u kockanju na mjesečnoj razini, dok približno 10 posto populacije ima određene psihosocijalne probleme povezane s kockanjem. Procjenjuje se da između 1 i 2 posto stanovništva pati od ovisnosti o kockanju, što predstavlja oko 40.000 do 50.000 osoba, rečeno je tada na skupu.
Unatoč ovim zabrinjavajućim trendovima, stručnjaci ističu da je sustav podrške ovisnicima o kockanju nedostatan. Broj liječenih osoba u dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju ‘Sveti Ivan‘ povećava se za oko 25 posto godišnje, ali resursi za liječenje i prevenciju nisu dovoljni da zadovolje sve veće potrebe.
Kako bi ublažili ove negativne posljedice, članovi EGBA-e su u posljednje četiri godine uložili više od 140 milijuna eura u programe prevencije štetnih posljedica kockanja, uključujući 61 milijun eura samo u 2023.
Izazovi regulacije
Osim problema s ovisnošću, europsko tržište suočava se i s nelojalnom konkurencijom iz nereguliranih izvora, odnosno ilegalnih online platformi smještenih izvan Europske unije.
- Ove platforme ne poštuju sigurnosne mjere za zaštitu igrača koje su uspostavljene u Europi, a uz to ne plaćaju ni poreze - upozorava Barry Magee, menadžer za komunikacije EGBA-e.
Procjene H2 Gambling Capitala sugeriraju da je 2023. godine čak 21 posto ukupne online kockarske aktivnosti u Europi odvijano izvan reguliranog okvira, što odgovara iznosu od oko 13 milijardi eura bruto prihoda.
- Jačanje mjera protiv nereguliranih operatera izvan EU-a je ključno, ali dugoročno, najefikasnija strategija je učiniti regulirano tržište što privlačnijim za igrače, kako bi se smanjila potreba za korištenjem ilegalnih platformi - zaključuje Magee.