Rastuća inflacija i kao i troškovi zaduživanja doveli su do oštrog pada cijena nekretnina diljem svijeta, ali jedno od mjesta gdje se ovaj trend najbrže odvija je Švedska, gdje je vrijednost nekretnina potonula za 15 posto od vrhunca cijena. Nakon desetljeća dugog procvata potaknutog jeftinim kreditima, nedostatkom stambenih objekata i hipotekarnih kredita, najveće gospodarstvo nordijske regije sada je usred oštre kontrakcije tržišta nekretnina koje prijeti produbiti gospodarski pad, piše Bloomberg.
Cijene kuća pale su za čak 12 posto u odnosu na svoj vrhunac ranije ove godine, a predviđa se da bi se taj pad mogao zaustaviti tek na 20 posto. Tržište prolazi kroz ‘dramatičnu promjenu‘, rekla je Annika Winsth, glavna ekonomistica Nordea Bank Abp.
Dvostruki je to udarac zbog rastućih troškova života i pada vrijednosti kuća koji tjera potrošače da paze na potrošnju, što zauzvrat stvara još veću ekonomsku bol, pa stručnjaci kažu kako je Švedska sad u opasnosti da potone u najgoru recesiju od svih 27 gospodarstva koji čine EU.
Švedska nije sama u ovim stambenim problemima. Nakon pandemije i povećanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka došlo je do pada globalne vrijednosti nekretnina. Nekad jaka tržišta poput Kanade, Australije i novog Zelanda su također u padu, a više desetaka država ovaj pad gleda već dva kvartala.
- Ne prodajete svaku nekretninu nakon prvog razgledavanja, kao što je to nekada bilo – kaže posrednica za nekretnine Emma Holst koja radi u središtu Stockholma i dodaje kako sada oglasi o nekretninama ostaju na internetu dvostruko dulje nego prije godinu dana.
Primjer su kuće koje su u oglasima stajale u prosjeku 40 dana u studenom u odnosu na 15 dana godinu ranije. Također, u južnom dijelu zemlje, vrijeme se povećalo na 53 dana u odnosu na samo 18 godinu dana ranije.
Pad vrijednosti nekretnina
Dok se mnoge zemlje u EU-u bore sa sličnim problemima, švedsko stambeno tržište jedno je od najosjetljivijih. Otprilike 64 posto ljudi u državi od 10 milijuna posjeduje svoje domove, ali većina nema dugoročne hipoteke s fiksnom stopom, što ih čini osjetljivima na promjene kamatnih stopa.
Nakon niza povećanja kamatnih stopa od strane švedske središnje banke, najveći strah sada je da će potrošnja stati. Viši troškovi posuđivanja imat će ozbiljan utjecaj na potrošnju. To se već počelo događati jer prodaja u maloprodaji pada, a rast kreditiranja jenjava. Zbog toga, Winsth, glavna ekonomistica Nordea Bank kaže kako nema pozitivnih signala koji stižu iz domaće ekonomije.
Ako se inflacija nastavi ubrzavati, stambena situacija mogla bi postati još gora. Švedska središnja banka nedavno je nagađala da bi tekuća inflacija mogla natjerati Riksbank (središnju banku Švedske) da poveća svoju ključnu kamatnu stopu s 2,5 posto na više od 4,5 posto. Ako bi se takvo agresivno pooštravanje dogodilo, rekla je Helena Bornevall, viša ekonomistica u Svenska Handelsbanken AB, to bi moglo značiti dodatnih 10 posto pada vrijednosti nekretnina.
Ako se tržište nekretnina sruši, banke u zemlji bile bi relativno dobro zaštićene. To je zato što se pozajmljivanje temelji na sposobnosti zajmoprimca da otplati svoje dugove, a Šveđane podržava velikodušan sustav socijalne skrbi koji im pomaže u slučaju nezaposlenosti i bolesti.
Pravi rizik za zajmodavce predstavljaju komercijalne nekretnine, budući da zajmovi za komercijalne nekretnine čine između 16 i 36 posto ukupnih kredita velikih banaka.