Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Prošli tjedan cijene burzovnih roba na burzama su uglavnom bile u padu, uz poneke iznimke poput primjerice plina TTF. Vidjet ćemo hoće li se taj trend preliti i na ovaj tjedan ili je to bio samo predah i prilika za investitore da uzmu profite na svojim pozicijama. Na početku novog tjedna, tržište se suočava s izazovima takozvane ‘jastrebove politke‘ FED-a, povišenih kamatnih stopa, snažnim američkim dolarom, skokom cijena energije i prijeteće zatvaranje američke vlade sljedećeg vikenda (po prvi put u povijesti savezni dug premašio je 33 trilijuna dolara). Agri tržište pomno će pratiti nekoliko dodatnih bearish faktora, uključujući niske razine rijeke Mississippi, smanjenu kinesku potražnju, stabilne tokove žitarica u Crnom moru i povoljne vremenske uvjete uoči kritičnih tjedana žetve u SAD-u.
Američki FED, kao što se to i očekivalo, nije na prošlotjednoj sjednici dodatno povećao kamatne stope, no poručili su da bi ih mogli podići još jednom do kraja godine i zadržati ih na povišenim razinama dulje nego što se prije očekivalo. Očekivana je monetarna politika s još uvijek restriktivnim tonom do 2026. godine. Takav scenarij najizgledniji je i za ostale središnje banke zapadnih zemalja jer inflacija na popušta tako brzo kao što su se ulagači i trgovci nadali. Posljedično, to znači da će se rast gospodarstava dodatno usporiti, a što će, dakako, odraziti i na potražnju za svim burzovnim robama. Financijska tržišta nastavljaju probavljati FED-ovo stajalište o politici ‘više za dulje‘ (više kamatne stope na duže vremensko razdoblje), ali čudi me zašto je to iznenađenje kada je FED ovo cijelo vrijeme govorio? Vjerojatno zato što je tržište uvijek optimistično.
Novi geopolitički problemi
Komplicira se geopolitička situacija u svijetu. Pored rata u Ukrajini, ‘kuha‘ se i u Moldaviji te Armeniji i Azerbajdžanu. Sve i da ne znaš gdje se ta mjesta nalaze na karti, nije teško za zaključiti da bi bilo kakva eskalacija rata mogla imati značajne posljedice prvo na energetiku, a zatim i na poljoprivredne proizvode, pogotovo ako još Rusija i Iran uđu u te ratove. Iran, Rusija i manjim dijelom Azerbajdžan su među vodećima u svjetskoj proizvodnji plina i nafte.
Opća slika, čini se da se Kina i dalje muči. Nedavno istraživanje američkih tvrtki u Kini otkrilo je da optimizam u pogledu ulaganja u Kinu i dalje opada. Od 325 ispitanih tvrtki, 48 posto imalo je negativne izglede o svom razvoju u Kini u sljedećih pet godina, dok je 40 posto navelo da premještaju opskrbne lance i ulaganja iz Kine. Samo 17 posto anketiranih tvrtki navelo je da im je Kina prva opcija za ulaganje na globalnom tržištu. Jedna trećina ispitanika navela je da su kineske politike i propisi prema stranim tvrtkama bili manje prijateljski nego prije godinu dana. Kineski regulatori obećali su da će nastaviti poboljšavati poslovno okruženje za te strane tvrtke, ali do sada nisu bili uspješni u tome.
Malo optimizma dolazi od OECD-a, prema kojem, iako su izgledi za gospodarski rast i dalje slabi, je globalno gospodarstvo pokazalo neočekivanu otpornost u prvoj polovici 2023. Očekuje se da će globalni rast biti niži u 2024. zbog kontrolirane monetarne politike i sporijeg oporavka u Kini. I dalje postoji temeljna inflacija, potaknuta uslužnim sektorom i napetom situacijom na tržištu rada. Marže rizika su niže, uz mogućnost postojane inflacije i oštrijeg usporavanja u Kini. Predviđa se da će svjetsko gospodarstvo rasti 3,0 posto u 2023., prije nego što uspori na 2,7 posto u 2024. Unatoč usporavanju oporavka Kine, Azija bi trebala značajno doprinijeti globalnom rastu u razdoblju 2023-24.
Blagi pad nafte
Nakon tri tjedna rasta i dosegnutih najviših razina u ovoj godini, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna blago pale. Prvenstveno jer će zbog visoke inflacije kamatne stope središnjih banaka ostati povišene dulje nego što se očekivalo, što će usporiti rast gospodarstava, a time i potražnje za naftom. Na početku tjedna nafta Brent se kreće oko razine od 93 dolara po barelu (pad od 0,7 posto na razini tjedna), dok je američki WTI na razini od oko 90 dolara po barelu (pad od 0,8 posto na razini tjedna). U kratkom roku za očekivati je da će cijene vjerojatno definirati uglavnom signali na strani potražnje. S druge strane, podršku cijenama pruža smanjena proizvodnja OPEC+ članica koje na taj način nastoje zadržati povećane cijene nafte i gurnuti naftu prema razini od 100 dolara po barelu.
Međutim, s većim cijenama nafte proizvodnja iste iz škriljevca, kao i druge globalne proizvodnje ponovno postaju sve privlačnije i isplativije. Prošlog je tjedna trgovce iznenadila objava Rusije da privremeno zabranjuje izvoz benzina i dizela kako bi osigurala opskrbu domaćeg tržišta u vrijeme žetve i stabilizirala cijene. Moskva nije navela koliko će dugo biti na snazi. Terminske cijene europskog prirodnog plina porasle su za devet posto, na oko 44 eura po megavat satu, približivši se najvišoj razini u pet mjeseci zbog zabrinutosti u opskrbi.
Norveški operater plinskog sustava Gassco produžio je zatvaranje polja Skarv s 2. listopada na 8. listopada, što je rezultiralo kašnjenjem u proizvodnji prirodnog plina. Unatoč velikim zimskim zalihama u Europi, tržište je i dalje osjetljivo na razne rizike, uključujući prekide rada u SAD-u, ekstremne vremenske prilike i potencijalne poremećaje u izvozu ruskog plina. Trgovci pomno prate isporuke LNG-a iz SAD-a nakon prošlotjednog pada protoka plina u LNG tvornicu Sabine Pass, koja je najveći terminal za ukapljivanje u zemlji.
Na agri burzama, struktura tržišta je nepromijenjena. Pšenica potencijalno bullish, kukuruz bearish, a soja neutralna do bullish. Manje-više takvo je i otvaranje na početku novog tjedna, s time da jak dolar trenutno ne ide u prilog robama iz SAD-a. Visoke kamatne stope, pritisak ruske, ukrajinske, dunavske/balkanske i brazilske žetve na tržišta u kombinaciji sa slabim izvozom iz SAD-a i EU, potisnuli su burze prema dolje prošlog tjedna. Na fizičkom tržištu, cijene su ostale nepromijenjene, pri čemu su kupci više usmjerili potražnju na pšenicu nego kukuruz, a generalno pritisak žetve kukuruza, soje i suncokreta želi potisnuti cijene prema dolje. Opadajuća potrošnja stočne hrane (dijelom i zbog problema sa svinjskom kugom u regiji) te pokrivenost tvornica stočne hrane sa sirovinama u kratkom roku dodatno su naglasile ovu situaciju.
Uvoz kukuruza 44 posto manji nego lani
Bez snažnog geopolitičkog događaja, ova će situacija potrajati barem do sredine sljedećeg mjeseca. U petak je USDA izvještaj o stanju zaliha u SAD-u na dan 31. kolovoza. Dosta važan podatak, koji će oslikati stanje američke potrošnje i izvoza. Malo je vjerojatno da ćemo do kraja listopada imati značajne promjene u fundamentima. Međutim, osjećaj je da je za mlinsku pšenicu potencijal dodatnog pada ograničen. Dodatan poticaj za tržište EU pšenice mogao bi doći ako ruski izvoznici budu poštovali poziv svoje vlade da se roba ne prodaje ispod 270 dolara po toni FOB Crno more (254 eura po toni FOB Crno more) kao što je to bio slučaj na tenderima prošlog tjedna. Geopolitika i tečajevi bit će pokretač tržišta, a od studenog će započeti i tržište pšenice južne hemisfere.
Trenutno je izvoz pšenice iz EU 27 posto slabiji nego za isto razdoblje prošle sezone, dok je uvoz kukuruza čak 44 posto manji nego prije 12 mjeseci. Na globalnoj razini IGC procjenjuje zalihe najvećih izvoznika na kraju sezone 2023/24: pšenice najmanje u zadnjih pet godina, na 55 milijuna tona (11 milijuna tona manje u odnosu na 2022./23); kukuruza pak najviše u zadnjih pet godina, na 79 milijuna tona (27 milijuna tona više u odnosu na 2022./23); te soje na 16 milijuna tona (4 milijuna tona više u odnosu na 2022./23.).
Sve više investitora i rudarskih poduzetnika ističe veliku razliku između percipirane stvarnosti i stvarne količine metala potrebnih za očekivanu zelenu tranziciju. Upravo će energetska tranzicija stvarati neviđenu potražnju za metalima i mineralima. To će u budućnosti svakako biti bullish faktor za tržišta. Ruska vlada je povećala carine na izvoz plemenitih metala, koje se sada kreću između nula i sedam posto, ovisno o tečaju dolara. Što se tiče prošlog tjedna, terminske cijene bakra pale su ispod 3,7 dolara/lbs, krećući se blizu najniže razine od kraja svibnja, usred ponovnog pritiska snažnog dolara i slabog industrijskog raspoloženja diljem svijeta. Unatoč trenutnom oporavku industrijskog rasta i novim zajmovima u najvećoj potrošačkoj Kini, stalna zabrinutost oko financijskog zdravlja poduzetnika održava zabrinutost da neizvjesna makroekonomska pozadina zemlje još nije dosegla dno.