Tvornice baterija na punjenju: Što Poljaci i Mađari znaju, a Hrvati istražuju

Sa sadašnjega četvrtog mjesta u svijetu u proizvodnji električnih baterija Mađarska će se, prema riječima njezina ministra vanjskih poslova i trgovine Pétera Szijjártóa, uskoro popeti na drugo mjesto i biti njihov najveći proizvođač u Europi. No na prvo mjesto vjerojatno nikad neće stići jer je lider u proizvodnji litij-ionskih baterija Kina, čija tvrtka CATL (Contemporary Amperex Technology Co. Limited) gradi tvornicu za njihovu proizvodnju u Debrecinu, drugom najvećem gradu u Mađarskoj, koji je i prije demokratskih promjena 1990. bio industrijski prepoznatljiv. Iako je EU označilo proizvodnju električnih baterija strateškom jer bez njih nema zelene tranzicije, konkurentnija Kina nametnula se kao najveći ulagač u proizvodnju tih baterija u Europi. Lider svjetske proizvodnje električnih baterija Kina tijekom 2021. proizvela je 655 gigavatsati (GWh) iliti 76 posto svjetske proizvodnje, EU samo sedam posto, isto toliko i SAD, a Južna Koreja pet posto. Osim toga, Kina dominira i u cijelom lancu proizvodnje baterija, od sirovine do gotovog proizvoda jer posjeduje dragocjene minerale kobalt, litij, nikal i grafit, koji su sastavni dijelovi baterija.

Posao za imigrante

Kina je također i najveći ulagač u Mađarsku uzme li se u obzir visina njezinih ulaganja u srednju i istočnu Europu. Mađarska vlada prošle je godine objavila da će gradnja tvornice baterija u Debrecinu biti najveća investicija u povijesti države i da će iznositi 7,9 milijardi eura te otvoriti devet tisuća radnih mjesta. CATL-ova mađarska tvornica koja je već u gradnji prostirat će se na 200 hektara, što je veličina više od 280 nogometnih igrališta, i do kraja 2030. proizvodit će 100 gigavatsati (GWh) svake godine, kojima će opskrbiti milijun električnih vozila. To će Mađarsku učiniti najvećim proizvođačem električnih baterija u Europi, sada je to Poljska, i osigurati dijelove za automobilsku industriju, koja je 2021. činila pet posto BDP-a te države. No lokalna zajednica nije radosno dočekala gradnju spomenute tvornice.

Ne zanima je zelena preobrazba Europske unije nego stvarnost u kojoj nema dovoljno vode za navodnjavanje usjeva. U blizini tvornice su plantaže, a kada proradi tvornica baterija, vode će biti još manje. Naime, tvornice baterija veliki su potrošači vode, a lokalni aktivisti poručuju da su i 'otrovne'. Prosvjednici tvrde da nemaju uvid u cijeli projekt tvornice nego samo dijelove, a žele sve podatke. Odluka o gradnji tvornice donesena je bez njihova pristanka iako se dvije trećine stanovnika toga kraja ne slaže s time da im u susjedstvu bude gigant koji će zapošljavati devet tisuća ljudi, od kojih će većina biti imigranti jer domaćih radnika nedostaje. Zbog toga je mađarska vlada, inače rigorozna prema migrantima, najavila lakši ulazak u zemlju onima iz trećih zemalja i Azije.

Kineski mecene

Iz CATL-a ne žele komentirati prosvjede, osim da su rezultat nesporazuma te lažnih informacija kojima raspolažu prosvjednici. Prosvjednicima su se pridružili i energetski stručnjaci upozorenjem na velike količine energije koje će trošiti tvornica. Iako CATL navodno ulaže u obnovljive izvore energije i teži ugljičnoj neutralnosti, trenutačna energetska infrastruktura u Mađarskoj ne može podnijeti tako velike tvorničke sustave. Osim toga, država se i dalje oslanja na opskrbu ruskim plinom i tako će ostati sve do 2050. godine. No protivnike tvornice ne muči samo povećana potrošnja energije i energetska ovisnost Mađarske o Rusiji, nego i potencijala ovisnost o Kini. Gradnjom tvornice Kina će postati drugi najveći strani ulagač u Mađarskoj te bi mogla gospodarsku moć pretvoriti u politički pritisak. Unatoč tomu, mađarska vlada obećala je CATL-u olakšicu i poticaj od 800 milijuna eura (870 milijuna dolara) u porezu i infrastrukturi, što je više od 10 posto iznosa koji ta tvrtka ulaže. No CATL nije trenutačno jedini investitor 'okupator'. U susjedstvu nove tvornice u Mađarskoj kineski proizvođač baterijskih komponenata SEMCORP gradi svoj proizvodni pogon, a na drugom kraju grada BMW novu tvornicu za električna vozila.

Ekološko odobravanje

Prosvjednici neće uspjeti protjerati ulagače iz svojeg susjedstva jer koga briga za mišljenje domorodaca. Buduća je tvornica unatoč svim prigovorima dobila ekološku dozvolu. Javno su njezinu gradnju poduprle i dvije svjetske zelene organizacije: Svjetski fond za prirodu (WWF) i Greenpeace. A što drugo i mogu kada je riječ o velikim ulaganjima?! Njih ne financiraju mali lokalni poljodjelci i ekološki aktivisti idealisti nego velike korporacije te kad god treba 'zelene' organizacije prikriveno licemjerno djeluju u skladu s potrebama krupnoga kapitala. 'Svijet je pun gada…', rekao je glavni lik pripovijetke Mustafa Madžar nobelovca Ive Andrića. Prosvjedi se organiziraju ovisno o potrebama određenih lobija i političara, a SAD i EU se s Kinom igraju mačke i miša – gaze je kad im ekonomski ne odgovara, a plješću joj dok ulaže novac u ono od čega će i oni imati koristi.

Europska komisija je 2018. razvoj i proizvodnju baterija označila strateškim jer omogućuju prelazak na čistu energiju i skladištenje obnovljive energije te su jedan od ključnih mehanizama za postizanje konkurentnosti europske automobilske industrije. Cilj je EU-a, prema EK-ovu Akcijskom planu, postati svjetski predvodnik u održivoj proizvodnji i uporabi baterija, a nova tvornica u Mađarskoj put je do ostvarivanja toga cilja. Baterije pohranjuju energiju u kemijskom obliku koja se pretvara u električnu energiju, a ima ih više vrsta. Litij-ionske baterije sastoje se od kobalta, litija, mangana, prirodnoga grafita i nikla, a najbolje su tehnološko rješenje za pogon električnih vozila i stoga su strateški važne u zelenoj tranziciji Europske unije.

Predvodnički dijelovi

Europski zeleni plan predviđa prelazak EU-a na čistu energiju do 2050., što će dovesti do klimatske neutralnosti. Da bi se to postiglo primarno je imati vozila s nultim i niskim emisijama, a to su električni automobili. Planiran je prelazak na 30 milijuna takvih vozila do 2030. na području EU-a, a od 2035. najvjerojatno će biti zabranjena prodaja novih osobnih i lakih gospodarskih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Prema EK-ovu Strateškom akcijskom planu za baterije, proizvodnju litij-ionskih baterija treba brzo razvijati u članicama EU-a tako da poraste s 44 gigavatsata proizvedena 2020. na oko 1200 gigavatsati do 2030. godine. Naravno, bude li to izvedivo zbog europske ovisnosti o sirovinama za proizvodnju baterija.

Inače, industrija proizvodnje baterija, kao i automobilska, trenutačno cvjeta u srednjoj i istočnoj Europi. Prema istraživanju organizacije BloombergNEF (BNEF) za 2022. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka su među prvih trideset vodećih zemalja u opskrbnom lancu litij-ionskih baterija, a europske zemlje su u 2022. činile 14 posto svjetskoga kapaciteta proizvodnje baterija. Kako će njihova proizvodnja rasti, očekuje se da će se udio Kine u proizvodnji električnih baterija smanjivati te će se sa 77 posto 2022. smanjiti na 69 posto 2027. godine.Istodobno će se električne baterije u Europi proizvoditi u šest država. Trenutačno je Poljska druga u svijetu po kapacitetu proizvodnje baterijskih ćelija, a Mađarska četvrta; zajedno na njih otpada devet posto ukupne potražnje. I Poljska i Mađarska će do 2027. povećati proizvodne kapacitete baterija te zadržati visoko mjesto na top-listi najvećih proizvođača baterija u svijetu.

Zamršene potpore

Da proizvodnja električnih baterija u EU-u nije samo još jedna od dobrih namjera s neizvjesnim krajem, dokazuje projekt 'European Battery Innovation' (EuBatIn), u koji je uključeno dvanaest država članica EU-a. One će, prema EK-ovu odobrenju, financirati projekt istraživanja i inovacija u cijelom vrijednosnom lancu baterija s 2,9 milijardi eura. U njemu sudjeluju Austrija, Belgija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska. Projekt obuhvaća četiri faze: sirovine, dizajn i proizvodnju baterijskih ćelija, proizvodnju baterijskih sustava te recikliranje i odlaganje baterija u kružnom gospodarstvu. Jedina su hrvatska tvrtka koja će dobiti potporu Rimac Automobili, odnosno tvrtka Rimac Technology, i to za baterijske sustave. Zasad se ne zna kolika će biti jer sredstva još nisu dodijeljena. Rimac Technology, navodi, razvija i proizvodi baterijske sustave za Porsche, Hyundai, Aston Martin, Automobili Pininfarinu, Bugatti Rimac, Koenigsegg i druge proizvođače automobila u pogonu na Jankomiru, a kapacitet proizvodnje će u 2024. godini narasti na 40.000 baterijskih sustava na godinu početkom proizvodnje u Rimac Campusu.

– Tvrtka Rimac Technology partner je u projektu 'EuBatIn - European Battery Innovation', kojim koordinira njemačko Savezno ministarstvo za gospodarstvo i energiju (BMWi). U njemu je okupljeno dvanaest država članica i više od četrdeset tvrtki. Potrebno odobrenje za potporu (notifikaciju) EK je izdao početkom 2021., čime su nacionalne vlade dobile odobrenje za dodjelu potpore tvrtkama koje sudjeluju u projektu. Unutar tog projekta Rimac Technology izvodi tri projekta istraživanja i razvoja povezana s baterijskim sustavima i njihovu prvu industrijsku primjenu, uključujući postavljanje pokusnih proizvodnih linija i provedbu procesa i metoda industrije 4.0. Cilj je projekta pridonijeti stvaranju pozicije lidera u tehnologiji baterijskih sustava u segmentu visokih performansi, s najvećom gustoćom energije i snage na tržištu, kao i imati siguran, ekonomičan i skalabilan sustav koji se može brzo prilagoditi mnogim primjenama – napominju iz Rimac Technologyja.

Odakle novac

Rimac Grupa i Rimac Technology dosad su, dodaju, povukli 830 milijuna eura privatnih investicija internacionalnih investitora, uz 3,2 milijuna eura poticaja iz nacionalnih sredstava i 8,2 milijuna eura EU poticaja u cijeloj tvrtkinoj povijesti. Rimac Technology tim, navode, u fazi je istraživanja i razvoja projekata vezanih uz IPCEI (Important Project of Common European Interest, tj. važne projekte od zajedničkog europskog interesa ili, kraće, VPZEI), s obzirom na to da je prihvatljivi početak projektnih aktivnosti 1. siječnja 2021., ali Rimac Technology još nije dobio potpore vezano uz projekt IPCEI. Hrvatska vlada odlučila je, objašnjavaju iz Rimca, iskoristiti sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, a nakon notifikacije zahtijevao se još jednu provjeru i odobrenja prije nego što se potpora dodijeli. Navode i da je odobravanje u završnoj fazi, a dodjela se očekuje početkom ove godine.