Igre za PlayStation, više vrsta čajeva nego u najboljim zagrebačkim kafićima, zanatsko pivo, burgeri… dio su pogodnosti koje su donedavno na poslu imali programeri kompanije Agrivi. Riječ je o najpoznatijem hrvatskom agrotehnološkom startupu, koji posluje i na globalno. No, kako je na nedavnoj Međunarodnoj konferenciji o kontrolingu u organizaciji Lidera i tvrtke Kontroling Kognosko rekao Agrivijev operativni direktor Mate Knezović, u jednom se trenutku ta praksa morala prekinuti.
– To je otišlo u smjeru u kojem smo se pogubili. Vratili smo se izvornim vrijednostima, cilju i misiji ove kompanije, a to je promjena načina na koji se proizvodi hrana – istaknuo je Knezović, dodavši prilično tmurno predviđanje da tvrtkama koje će ostati na starome prijeti – propast.
Privlačenje i zadržavanje talenata
Domaći ICT sektor u posljednjih je pet godina pod pritiskom strane konkurencije, inflacije i mogućnosti iseljavanja kvalitetnih ljudi u ostatak EU-a morao konstantno povećavati izdvajanja za plaće zaposlenika. Trošak osoblja po zaposlenom narastao je za 28 posto, a u podsektoru računalnog programiranja čak 35 posto. Od toga je samo u ovoj godini pritisak na povećanje bio 18 posto tako da je danas sektor Informacije i komunikacije onaj u kojem zaposleni ostvaruju najveće bruto plaće. Taj podatak tiče se prosjeka svih zaposlenih, koje čine ICT profesionalci, ali i svi ostali zaposlenici, menadžeri, marketinški stručnjaci, dizajneri, pravnici, ekonomisti, ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a.
– Daljnje podizanje plaća, bez snižavanja ukupnog troška rada, neizbježno bi moglo podignuti cijene usluga ili digitalnih proizvoda tvrtki, ali i prouzročiti daljnji odljev visokokvalitetnih radnika, stoga je nužno nastaviti porezno rasterećivati rad kvalificiranih ljudi. Ne smijemo smetnuti s uma da su našim radnicima danas na jednakoj fizičkoj i vremenskoj udaljenosti pojedini hrvatski gradovi i superrazvijene regije Europske unije, koje imaju posebne politike privlačenja i zadržavanja talenata – ističe Balen.
Hrvojka Kutle, coach i leadership trenerica te suosnivačica tvrtke Spirala izvrsnosti, ističe da milenijce i generaciju Z – u kontekstu ostanka u nekoj tvrtki – ponajprije motivira dobar leadership i osjećaj da rade smislen posao, koji ima svrhu.
– To konkretno znači da od vodstva kompanije žele dobivati povratne informacije o svojem radu i da se šefovi odnose prema njima kao prema ljudima, a ne brojevima. Mlađe generacije traže vrlo jasnu sliku svoga karijernog puta, ne žele čekati da ih netko prepozna i žele kroz povratne informacije dobiti priliku da se ostvare – ističe Kutle. Važan im je i imidž kompanije. – Privlači ih ono što se o kompaniji piše u medijima, koliko se i kako kompanija proklamira. Također im je bitno što njihovi prijatelji misle o kompaniji u kojoj rade. Pritom, na žalost, društveno odgovorno poslovanje kompanije još uvijek nije prepoznato kao dovoljno važno ili presudno – naglašava Kutle.
Cijeli članak pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.