Biznis i politika
StoryEditor

U Dubrovniku i Splitu teže do stana nego u Beču i Amsterdamu

19. Listopad 2022.
Nekretnine u Dubrovniku najnepriuštivije su u cijeloj Europi, a vrlo visoko na toj ljestvici ‘priuštivosti‘ nalazi se i Split – na trinaestom mjestu.Pokazuju to podaci stranice Numbeo o odnosu primanja stanovništva pojedinog europskog grada i cijena nekretnina u njemu. Po priuštivosti nekretnina, Dubrovnik se tako svrstao među najskuplje gradove Europe, ispred Moskve, Sankt Petersburga, Pariza, Minska, Beograda, Lisabona, Praga, Munchena i Milana, koji se po spomenutom indeksu nalaze na prvih 10 mjesta neslavne ljestvice.
 
Prema Numbeovom izračunu, jedno kućanstvu koje u prosjeku uprihoduje jednu i pol prosječnu plaću stan veličine 90 kvadrata u Dubrovniku može kupiti za 24,2 godine. Splićanima s istim takvim primanjima trebat će 17,2 godine, Zagrepčanima samo 14, a Riječanima 12,8 godina. Najpriuštivije nekretnine u Hrvatskoj su u Osijeku pa tako stanovnici tog slavonskog grada trebaju raditi samo 9,3 godine kako bi kupili stan od 90 kvadrata, Zanimljivo je da u stanovnici Amsterdama trebaju raditi tek 0,8 godina više od Osječana kako bi si priuštili stan jednake veličine.
 
I ostali nizozemski gradovi na listi imaju prilično priuštive nekretnine u usporedbi s Hrvatskom. Najlakše do stana može se doći u irskom gradu Limericku gdje je kućanstvu potrebno samo 3,4 godine kako bi došlo do stana.
 
I druga dosadašnja istraživanja, primjerice ona Ekonomskog instituta, pokazala su da Dubrovčanima nekretnine postaju sve teže dostupne, no interesantno je da se taj hrvatski turistički biser po priuštivosti našao na vrhu i europske ljestvice.
 
Koliko bi prosječnih plaća bilo potrebno za kupnju nekretnine kako bi mogli reći da je ona priuštiva, objasnio je Ivan Laljak, stariji konzultant u Colliersu.
 

Stranci dižu cijene

 
– Postoji više definicija priuštivosti nekretnina kao i omjera kroz koje se priuštivost može promatrati (ovisno o različitim državama, tržištima itd.). Npr. priuštivost se može definirati kao udio troška stanovanja (bilo kroz plaćanje rente ili rate kredita) u mjesečnom dohotku kućanstava. Prema tome pokazatelju, na stanovanje (uključujući sve troškove kao što su održavanje, popravci itd.) bi trebalo odlaziti do 30-35 posto mjesečnog dohotka (ovisno o tome uzima li se u obzir bruto ili neto dohodak kućanstava). Također postoje pokazatelji koliko priuštivost računaju kroz broj godišnjih plaća je potrebno izdvojiti za kupnju nekretnine, u tom slučaju poželjan omjer bio bi oko 3-5 godišnjih plaća – ispričao je Laljak.
 
Za pet godišnjih plaća u Hrvatskoj teško je kupiti i garsonijeru, a kamo li kakav stan za višečlanu obitelj. Problem je osobito izražen u svim priobalnim gradovima, gdje sve više stranaca kupuje nekretnine što dovodi do daljnjeg rasta cijena i veće nepriuštivosti.
 
– Priuštivost u Hrvatskoj je prilično niska, osobito u priobalju gdje svako treću nekretninu kupuju stranci. Situacija je dodatno pogoršana s niskim porezom na turistički najam, koji je postao svojevrsna porezna oaza, pa danas na hrvatskoj obali sve više stranaca gradi apartmane za tu svrhu. Taj porez definitivno treba povećati jer je izgubio svoju prvotnu svrhu, a to je poticanje obiteljskog turizma, budući da danas sve više investitora gradi 50 ili više apartmana namijenjenih turističkom najmu – zaključio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama HGK.
05. veljača 2023 03:58