Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo! na predsjedničkim izborima, pri objavi kandidature najavila je da će biti predsjednica koja progovara o ustavnim vrijednostima socijalne države i općega dobra te je dodala da u Ustavu piše da je Hrvatska socijalna država jednakih građana, a prema njezinom mišljenju dosadašnji predsjednici nisu se dovoljno posvećivali toj temeljnoj vrijednosti. No, kako je taj pojam danas poprilično nejasan i tumači ga se na različite načine, pitali smo kandidatkinju Kekin što za nju točno predstavlja pojam ‘socijalne države‘.
– Za mene to je prije svega Hrvatska koja omogućava dobar i siguran život za sve svoje građanke i građane. U kojoj institucije s ozbiljnošću i pažnjom upravljaju zajedničkim resursima, javnim uslugama i javnom infrastrukturom, a za opće dobro i javni interes. To je država u kojoj usklađeno i javnim interesom vođeno djelovanje institucija rezultira primjerice dostupnim i kvalitetnim javnim zdravstvom, rezultira zaštitom žrtava nasilja i sankcioniranjem nasilnika, rezultira zaštitom zajedničkog prostora, poput pomorskog dobra ili izvora rijeka. Mi u Hrvatskoj nažalost svjedočimo krizi upravljanja institucijama do te mjere da je u pitanje doveden javni interes. Sve to rezultira državom u kojoj naši građani nemaju jednake šanse, niz im je javnih usluga i javne infrastrukture nedostupan ili neadekvatan, zajednički resursi propadaju ili se čerupaju i prelijevaju u privatne džepove – odgovorila je Kekin.
Ona je podsjetila da u Ustavu stoji da se predsjednik Republike Hrvatske brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, te ona smatra da svi dosadašnji predsjednici nisu u dovoljnoj mjeri koristili alate koji su im na raspolaganju uključujući i samu vidljivost i snagu institucije predsjednika da dignu te teme na najvišu političku razinu.
– Smatram da je vrijeme za predsjednicu Republike koja će neumorno progovarati o temema koje su većini građana ove zemlje važne, koja će se glasno suprotstavljati zanemarivanju javnog interesa, koja će već ukorijenjene i poznate probleme sagledati iz svježe perspektive, ali i koja će prepoznati i otvoriti dijalog o novim ugrozama i problemima. Vrijeme je za predsjednicu nove generacije. Držim da većina građana ove zemlje osjeća zamor zastarjelim politikama i toj se većini obraćam – poručila je Kekin.
I premda je Kekin na tragu onoga što pojam socijalne države predstavlja, dobro je podsjetiti što točno to predstavlja, Naime, u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže stoji da je socijalna država model države koja ostvaruje ključnu ulogu u promicanju gospodarskog rasta, održanju socijalne sigurnosti građana te ispravljanju socijalnih nepravdi nastalih kao posljedica djelovanja tržišta.
– Uobičajeno se socijalna država navodi kao antipod liberalnoj koncepciji minimalne države intervencija koje se ograničava na pravno jamstvo odnosa na tržištu (laissez-faire) te fizičku sigurnost građana i njihova vlasništva. Socijalna država posljednja je faza u razvoju države; ona jamči političku i pravnu, ekonomsku i socijalnu sigurnost svega stanovništva, podrazumijeva proširenje državne ovlasti na osiguranje temeljne egzistencijalne sigurnosti i socijalne dobrobiti građana – stoji u enciklopediji.
Da se danas pojmom socijalne države mnogi nabacuju olako bez shvaćanja onog što taj pojam predstavlja i dok se u američkom javnom prostoru idejama o socijalnoj državi nerijetko lijepe etikete komunizma, politolog Luka Brkić podsjeća da pojam socijalne države nema veze s komunizmom, već sa srednjeeuropskom tradicijom koja uključuje državu blagostanja.
– Socijalna je država ona država koja uz dobar gospodarski rast i dobre uvjete za poslovanje poduzetnika i drugih gospodarskih subjekata, svojim građanima nudi određene benefite, koji nisu isključivo i samo vezani za socijalni status, nego za gotovo sve strukture u društvu, od djece do umirovljenika. Socijalna država te skupine štiti i jamči svim građanima pristup jednakom standardu javnih usluga – rekao je Brkić i naveo da se prema hrvatskom Ustavu predsjednik time ne može operativno baviti, ali može itekako upozoravati, kritizirati i predlagati i teme od javnog interesa i saborske sjednice.