Usporedni pregled investicija hotelskog sektora do 2026. godine u Hrvatskoj i regiji, kojeg je izradila konzultantska kuća Horwath HTL te prezentirala na nedavno održanom Kongresu hotelijera u Zagrebu, ukazuje na zabrinjavajuće stanje u dinamici realizacija novih investicija.
Od ukupno 5,7 milijardi eura planiranih investicija u iduće tri godine, Hrvatska sa 414 milijuna eura zauzima tek 7,3 posto, a ispred nje su, između ostalih i Albanija i Bugarska, dok Grčka i Turska planiraju u naredne tri godine u turizam ‘upucati‘ preko milijardu eura. U navedenom razdoblju u regiji se planira izgraditi preko 35 tisuća hotelskih soba, a Hrvatska sa njih 1.743 zauzima 4,9 posto, isključivo u objektima sa četiri i pet zvjezdica. Regionalni prosjek investicije ‘po ključu‘ iznosi 161 tisuća eura, pet zemalja ostvaruje rezultate iznad prosjeka, uključujući i Hrvatsku sa 237 tisuća eura, s time da će 100 posto novih hotelskih soba u Hrvatskoj biti brendirano. Regionalno su najjači brendovi InterContinental i Marriott, s time da Intercontinental u naredne tri do četiri godine najavljuje nekoliko novih hotela u regiji, a na razini grupacija, Marriott s velikim brojem brendova namjerava ojačati svoju prisutnost i u odmorišnom i u gradskom segmentu, piše u Horwathovom istraživanju.
Brojka od 414 milijuna eura novih investicija zvuči nerealno malo, s obzirom na projekte koji su u posljednje vrijeme najavljivani kao ‘najveći‘ u povijesti. -Naša baza uključuje investicijske projekte čija je realizacija realna u narednom razdoblju. Ukoliko se radi o projektu koji će se realizirati u mnogo faza, procjenjujemo postotak investicije koji je realno moguće očekivati da se provede do 2006 – objašnjava Siniša Topalović, partner u Horwath HTL-u, dodajući da u investicije nije uzet cjelokupni CAPEX hrvatskih hotelskih kompanija, jer kada one najavljuju investicije, dosta toga otpada na održavanje redovnog portfelja pa ti podaci iskrivljuju usporedbu s drugim državama, gdje tip investicija nije uzet u obzir. -Ovdje uglavnom govorimo o greedfield i ‘heavy‘ brownfield investicijskom portfelju, uz naglasak na realnost realizacije investicije – kaže Topalović.
Hotelijeri su već najavili da se, zbog povećanih troškova poslovanja, posebice troškova energije, u idućoj godini očekuje pad vrijednosti investicija za 50 posto no sa sličnim problemima bore se i naši konkurenti koji, za razliku od ove godine, očekuju povratak na predpandemijske brojke u 2023. Naša će prednost i dalje biti atraktivnost podneblja i povoljan položaj u blizini važnih emitivnih tržišta, međutim, kaže Topalović, na razini upravljanja investicijskim okruženjem, dolazimo do značajnih prepreka koje vučemo iz prošlosti: - Kada bi se riješili postojeći ključni problemi, hrvatski investicijski potencijal bi, u kontekstu postojećeg proizvoda, bez problema porastao višestruko i dosegao 4.000 hotelskih soba od preko milijarde eura u narednih nekoliko godina – smatra Topalović. Kao ključne probleme ističe zakonodavni okvir koji otežava realizaciju resorta mješovite namjene, još uvijek neriješeno pitanje turističkog zemljišta zbog kojeg su svi dionici na gubitku, oštriju i pravedniju poreznu politiku prema privatnim iznajmljivačima te inertnost države u privlačenju stranih investicija i poticanju snažnog investicijskog ciklusa postojećih investitora. – Država u zadnjih 30 godina nije pronašla adekvatan model interakcije s međunarodnim investitorima u turističkoj industriji. Hrvatska u ovom pogledu ne predstavlja relevantnog igrača unatoč činjenici da raspolažemo resursima koji su globalne vrijednosti. Nažalost, mali je broj stranih investitora, a samim time i uključenosti Hrvatske u međunarodne investicijske tokove. Ovo je značajno propuštena prilika, a izravne i neizravne štete mjere se milijardama kuna propuštenih investicija – istaknuo je Topalović. Naveo je primjer susjedne Crne Gore koja je na tome uporno radila zadnjih desetak godina, a kao rezultat stvorio se niz globalno konkurentnih turističkih proizvoda. Sada se novi investicijski ciklus proširio sa obale i na planinski dio Crne Gore, gdje nastaju u ovom trenutku vrlo respektabilni projekti. Albanija je u proces privlačenja investitora i brendova krenula netom prije Covid krize no već u ovom trenutku broj stranih hotelskih brendova koji su u procesu ulaska na albansko tržište se približava broju brendova u Hrvatskoj, a uskoro će ga i premašiti.
Cijeli tekst s primjerima najnovijih ulaganja pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera