Proizvodnja

U Hrvatskoj velik rast iskazuju proizvođači hrane i farmaceutika

29. lipnja 2025.

Rast iskazuju grane farmaceutike te električnih strojeva, aparata i dijelova, a glavnina prihoda pristiže iz proizvodnje hrane i pića

Hrvatski industrijski sektor postao je lako prepoznatljiv. Glavni trendovi nastavljaju se drugu godinu zaredom, važan rast iskazuju grane farmaceutike te električnih strojeva, aparata i dijelova, a glavnina prihoda pristiže iz grana proizvodnje hrane i pića te proizvodnje i prodaje energenata i energije. S druge strane, industrija tekstila, odjeće i obuće u velikim je problemima.

Spora moda

Na popisu 1000 najvećih tek je devet tekstilnih tvrtki, a svega su dvije lani ostvarile rast. Ivančica iz Ivanca zabilježila je 31 milijun eura prihoda i rast od 14 posto, a Intinova iz Petrijanca 64 milijuna prihoda uz 10,6 posto rasta. Svi ostali padaju, uključujući i vodeći Ytres iz Donjega Kneginca, koji je lani dosegnuo 96 milijuna eura prihoda unatoč padu od 7,5 posto. Benneton tekstil pao je 20 posto, pa je početkom siječnja ove godine objavljeno da zatvara tvornicu u Osijeku, a pad prihoda veći od petine imaju i Boxmark Leather, Wollsdorf Components i Kelteks iz Karlovca. Konkurencija jeftinijih proizvođača iz Azije jednostavno je prejaka, pa je izgledno da će se ta industrijska grana u nadolazećim godinama dodatno smanjivati. O tome će vam potiho nešto reći i u Vladi, zbog bojazni gdje će se ti ljudi zaposliti, a riječ je ponajprije o ženama s niskom razinom obrazovanja.

Dvoznamenkasti rast farmaceutike

Vratimo se na svjetlije teme, kojih ima dovoljno zahvaljujući heterogenosti hrvatskoga industrijskog pejzaža. Performanse farmaceutike su odlične, sedam tvrtki u 1000 najvećih ostvarilo je ukupan prihod od 1,5 milijardi eura u 2024., uz rast od 22 posto. Pliva, JGL i Belupo su, naravno, predvodnici, pri čemu je Pliva postigla prihode od 958 milijuna eura uz rast od 31 posto, a JGL i Belupo prihode od 162, odnosno 130 milijuna eura, uz nešto skromniji rast – JGL od 21, a Belupo od 12 posto. Ta mala, ali fina grana ostvaruje iz izvoza gotovo dvije trećine prihoda, što je potaknuto rastom potražnje za farmaceutskim proizvodima, koji je dodatno pojačan nakon pandemije COVID-19. Izvozna, tehnološka i zdravstvena komponenta granu farmaceutike smještaju među one strateške.

Prehrambena otpornost

Prehrambena industrija zadržala je stabilne prihode od 5,75 milijardi eura uz rast od 7,7 posto. Kad se grani proizvodnje hrane iz raščlambe sektora pridodaju proizvodnja pića te poljoprivreda, lov i ribarstvo, prihodi tog sektora u Hrvatskoj dosežu 8,4 milijarde eura, uza solidan rast. Varaždinska Vindija predvodi s 492 milijuna eura prihoda, uz blagi rast, a iza nje su Dukat i Podravka s 404, odnosno 395 milijuna eura prihoda i rastom većim od 10 posto.

Od Podravke se u idućem razdoblju očekuje dosta, jer je preuzela Fortenovin proizvodni sektor te je dovršila najveći investicijski ciklus u povijesti, okrunjen novom tvornicom tjestenine, logističko-distribucijskim centrom i tvornicom za preradu rajčice. Iz poljoprivrede, lova i ribarstva ističe se Žito Marka Pipunića s 329 milijuna eura prihoda uz jedan posto rasta. Pipunićevo Žito, nakon što je od Podravke izgubilo utakmicu za Fortenovine proizvodne tvrtke, usmjerilo se pripremiti inicijalnu javnu ponudu. Općenito, stabilan rast ukazuje na otpornost domaće prehrambene proizvodnje, ponajprije zbog stabilne domaće potrošnje i izlaska na internacionalna tržišta.

Još jedan sektor obilježjima sličan farmaceutici pokazuje kakva su usmjerenja domaće industrije. I kakva u budućnosti još više trebaju biti. Sektor električnih strojeva, aparata i dijelova rastao je 25,7 posto i dosegao 1,64 milijarde eura, ponajprije zahvaljujući društvima iz Grupe Končar, koja će u 2024. prvi put premašiti milijardu eura prihoda s otvorenim narudžbama od još dvije milijarde eura, prema svom nerevidiranom izvješću za Grupu. Končar – Distributivni i specijalni transformatori na prvom su mjestu u tom sektoru i rasli su 28 posto te imali 421 milijun eura prihoda, a na drugom mjestu su Končar – Energetski transformatori, koji su uz rast od čak 39 posto dosegnuli 287 milijuna eura prihoda.

Do Končara – Elektroindustrije (137 milijuna eura prihoda i rast od 326 posto) ugurali su se još Vertiv Croatia s 203 milijuna eura prihoda i rastom od 47 posto te Klimaoprema s 232 milijuna i 17 posto rasta. Na popisu 1000 najvećih iz sektora su još prisutne tri Končareve tvrtke, a od svih 18 pad prihoda zabilježile su tek tri: Solvis (24 posto), Proklima (22 posto) i Ducati komponenti (14 posto). Temelji za rast sektora jako su dobri, a prati ga i visoka profitabilnost. Izvozna komponenta je pretežita, a razlozi za optimizam mogu se naći i u modernizaciji i širenju elektroenergetske mreže koji Hrvatsku tek očekuju te ispunjenju projekcija iz NECP-a (Integriranoga nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske), prema kojima će Hrvatska do 2030. imati solarnih elektrana ukupne snage od oko 2400 MW, vjetroelektrana od oko 2300 MW, hidroelektrana od oko 2600 MW te nešto geotermalnih elektrana.

Posrću metalci, okrhnuti nemetalci

Veće prihode imaju i industrije metala i metalnih proizvoda te nemetala i mineralnih proizvoda. Metalci nose 2,3 milijarde eura prihoda, a njihova nemetalska braća 1,5 milijardi. Nemetal pritom raste sedam posto, a metal 0,8. U metalskom sektoru isticao se u 2024. HS Produkt sa 149 milijuna eura prihoda uz rast od 44,5 posto te Monter – strojarske montaže, koji je rastao 134 posto i dosegao prihode od 76 milijuna eura. ABS Sisak, TŽV Gredelj, DIV Grupa, KM Kovnica, Međimurje PMP, Centrometal, Plamen – svi bilježe pad od oko 20 posto. Kad se tomu pridodaju problemi koje će HS Produkt i drugi izvoznici u SAD imati zbog novoga carinskog režima, taj bi sektor u 2025. mogao doživjeti promjene na lošije.

U sektoru nemetala situacija je bolja i tek rijetki bilježe pad, što je i bilo očekivano zbog obnove i uspona građevinskog sektora, budući da je riječ ponajprije o proizvodnji građevnog materijala. Interesantno je i u kemijskoj industriji, koja je s 12,7 posto rasta narasla do 426 milijuna eura prihoda. Umaški Hempel lani je zatvorio vrata, inače bi sektor izgledao nešto bolje, a nominalno dobri rezultati u Petrokemijinim prihodima lani mogli bi ove godine stvoriti dodatne probleme toj grani industrije. Inače prednjače slavonski proizvođači: Saponia, koja je je postigla 132 milijuna eura prihoda i rast od 23 posto, te Meteor grupa – Labud s 36 milijuna eura i 21 posto rasta. Biorazgradivi deterdženti, kemikalije za higijenu, ekološki pesticidi, to su proizvodni smjerovi uspješnih u tom sektoru.

U drvnoj industriji, naravno, lider su Hrvatske šume, ali odmah treba upozoriti na oprez, jer HŠ gospodari drvnim bogatstvom Hrvatske kojem ostali igrači na tržištu donekle dodaju vrijednost i prodaju, bilo kod kuće bilo u inozemstvu. Ako zanemarimo HŠ, lider je ipak DS Smith Belišće Croatia sa 138 milijuna eura prihoda uz blagi rast od 4,2 posto. Od investicijskog projekta švedskih tvrtki Darka Pervana u Ogulinu očekivalo se mnogo, međutim, Bjelin Spačva i Bjelin Ogulin, gdje su tvornice sagrađene, lani su zabilježili pad prihoda i gubitak. Stoga nije iznenadila vijest iz ove godine da će tvornica morati privremeno biti zatvorena, a 200 radnika ostati bez posla. Ipak, ulaganje u te tvornice bilo je veliko, iznosilo je 100 milijuna eura, i može se očekivati da neće postati mrtvi kapitali, već da će se proizvodnja pokrenuti jednom kad na tržištu budu povoljniji uvjeti.

Poremećeni plov

Slično je i u brodogradnji. Ukupni prihodi sektora su 235 milijuna eura, pri čemu su pali pet posto. Za to je najzaslužniji pad Brodograđevne industrije Split, koja je izgubila 36 posto prihoda. Ostali veći igrači u sektoru stidljivo rastu, a manji se ambiciozno probijaju na listi. I ovdje se prostor za rast pronalazi u specijaliziranim nišama, poput specijalizacije za luksuzne brodove ili preorijentacije na proizvodnju pučinskih vjetroturbina i solarnih elektrana.

Sveukupno, slika hrvatske industrije mogla bi biti i bolja, ali zasad nije generalno zabrinjavajuća. Dok se javnost zabavlja robotaksijima i Bugattijima Mate Rimca, diljem Hrvatske događa se život, ekonomska aktivnost, proizvodnja i trgovanje. Neki sektori poput tekstila na izlaznim su vratima, manji se problemi javljaju i u metalskom sektoru, kemijskoj industriji i brodogradnji. A neki drugi, poput električnih strojeva, farmaceutike i prehrambene industrije, rastu ili pokazuju dobar potencijal. Europska sredstva i slobodan pristup europskim tržištima učinili su mnogo dobrog, ali će isto tako poremećaji u svjetskoj trgovini stvoriti nove izazove.

PROIZVODNJA I PRODAJA ENERGENATA I ENERGIJE Najjača petorka ne popušta

Čak i kad im poslovanje stagnira ili je u padu, najveća društva iz energetskog sektora i sektora nafte i naftnih derivata predvode listu 1000 najvećih u Hrvatskoj. Ina je s 3,8 milijardi eura prihoda prva, HEP s 2,7 milijardi drugi, a PPD s 1,4 milijarde treći. Toliko su jaki da nije važno što su im prihodi padali, Inin doduše oko 1,4 posto, HEP-ov se u odnosu na prethodnu godinu umanjio za 25,4 posto, a PPD-ov je pao za 58,9 posto.

Pozicija tih tvrtki na tržištu takva je da ih je praktično nemoguće ugroziti. U sektoru energetike, nakon HEP-a, PPD-a i HEP-ovih ovisnih društava uspjeli su se ugurati D. Trading s 504 milijuna eura, MVM Ceenergy Croatia s 427 milijuna, Gen-I Hrvatska s 283 milijuna i MET Croatia Energy Trade s 236 milijuna. Od svih njih jedino D. Trading pokazuje ambiciju da se pozicionira kao ozbiljan konkurent HEP-u u trgovini električnom energijom. Lani su mu prihodi rasli 162 posto, MET Croatia Energy Trade pao je za 80,9 posto, a MVM Ceenergy Croatia za 29,8 posto. Što se tiče konkurenata PPD-a, prva među ozbiljnijima je Gradska plinara Zagreb – Opskrba s 287 milijuna eura prihoda, koji su pritom u padu gotovo osam posto.

U sektoru nafte i naftnih derivata situacija je još ozbiljnija. Kad se Ininim lanjskim rezultatima pribroje rezultati Petrola od 1,2 milijarde eura, proizlazi da u tom sektoru u 1000 najvećih na te dvije tvrtke otpada 70 posto tržišta. Iza njih je Lukoil uspio preskočiti Tifon zahvaljujući rastu prihoda od 34,7 posto, a obje tvrtke kreću se od 330 do 340 milijuna eura.

Ta dva sektora praktično su jedinstven sektor koji se može nazvati sektorom proizvodnje i prodaje energenata i energije. Slično primjerice HEP opisuje kad iskazuje strukturu proizvodnje. Pregledom tih podataka i usporedbom s podacima DHMZ-a o količini padalina u 2023. i 2024. godini te uzevši u obzir porast cijena električne energije u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, jasno je da je HEP-u lani nedostajalo 1,5 TWh proizvedene energije iz hidroelektrana, koju je morao nadoknaditi kupnjom na skupljem tržištu i prodajom po reguliranim cijenama. K tome je padu prihoda kumovala i činjenica da je ta državna tvrtka 2023. dobila zajam države od 400 milijuna eura, kojeg lani nije bilo. Bez obzira na sve HEP-ova pozicija toliko je jaka da je ne može ugroziti ni lošija hidrološka godina, pa ni izostanak državne infuzije od 400 milijuna eura.

Ina također kupuje, prodaje i proizvodi, ne samo naftne derivate nego i energiju iz obnovljivih izvora, a to pokušava i Petrol. PPD i Ina istražuju geotermalne potencijale u Hrvatskoj, a Petrol se bavi najviše solarnim elektranama. Jasno, od energetske tranzicije neće se odustati pa i proizvođači i trgovci naftom i naftnim derivatima gledaju kako iskoristiti trenutak u kojem zelena agenda nudi pogodnosti da bi izgradili kakve-takve pozicije za budućnost.

Razloge pada prihoda u plinarskom biznisu već je objasnio kolega u uvodnom tekstu, kao i specifikum PPD-a, a u proizvodnji i trgovini naftom i naftnim derivatima situacija je takva da su najjači igrači ne samo prejaki da propadnu nego će i geopolitičke promjene koje im idu u prilog, poput mogućeg poskupljenja goriva zbog rata između Izraela i Irana, iskoristiti da još jače zacementiraju svoje pozicije.