Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, no prema euru je pala, dok ulagači čekaju odluke američke i europske središnje banke o kamatnim stopama.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 104,93 boda. Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,1 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0545 dolara.
Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 1,7 posto, na 136,55 jena.Tečajevi najvažnijih svjetskih valuta prošloga su se tjedna kretali u uskom rasponu, osim cijene japanske valute.
Jen je osjetno oslabio jer je japanska središnja banka među rijetkima u svijetu koja i dalje vodi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala rast gospodarstva, unatoč jačanju inflacijskih pritisaka. Ostale najveće središnje banke, izuzev kineske, već dulje vrijeme zaoštravaju monetarnu politiku.
Idućega tjedna održat će se redovne sjednice američke, europske i britanske središnje banke. Na tržištu se od te tri banke očekuje daljnje povećanje ključnih kamatnih stopa, ali po usporenijem tempu, za 0,50 postotnih bodova.
Najagresivniji u povećanju kamata ove godine bio je Fed, pa je dolarov indeks od početka godine na dobitku oko 9,5 posto.
Trenutno se ključne kamate Feda kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine, a i dalje su otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed ukupno povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.
Gospodarstvo bez poticaja
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, jer ulagači ne žele riskirati uoči odluka američke i europske središnje banke o kamatama, dok najvećim svjetskim gospodarstvima prijeti recesija.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,8 posto, na 33.476 bodova, dok je S&P 500 pao 3,4 posto, na 3.934 boda, a Nasdaq indeks 4 posto, na 11.004 boda.
Na tržištu vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da će američko gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, s obzirom na Fedovo agresivno povećanje kamata u ovoj godini.
Na to su ovih dana upozorili čelnici nekoliko najvećih banaka i mnogi analitičari. Po njima, pitanje je samo hoće li recesija biti plitka ili dublja. Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.
No, u listopadu i studenome S&P 500 indeks porastao je gotovo 14 posto, smanjivši gubitke od početka godine, jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamata.
No, prema nekoliko posljednjih gospodarskih pokazatelja, popuštanje inflacijskih pritisaka ne ide tako brzo kako su se ulagači nadali.
- Tržište se mora prilagoditi činjenici da se krećemo od gospodarstva temeljenog na poticajima – i monetarnim i fiskalnim – prema gospodarstvu bez takvih poticaja. Ta prilagodba i nesigurnost na tržištu traju kaže Wiley Angell, strateg u tvrtki Ziegler Capital Management.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,1 posto, na 7.476 bodova, a po istoj stopi pao je i frankfurtski DAX zaronivši na 14.370 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 1 posto, na 6.677 bodova.
Idućega tjedna očekuje se i daljnje povećanje kamata Europske središnje banke (ECB), najvjerojatnije za 0,50 postotnih bodova.