U trećem tromjesečju 2022. godine ostvaren je višak na tekućem platne bilance u iznosu 4,12 mlrd. eura. Navedeni iznos nominalno je 1,7 posto niži nego u istom razdoblju prethodne godine unatoč snažnom dvoznamenkastom rastu viška na podračunu usluga koji je dominantno pod utjecajem priljeva deviza od turističke djelatnosti u središnjem dijelu sezone, stoji u analizi RBA analitičara.
Niži saldo tekućeg računa kao i u prvom dijelu 2022. godine rezultat je snažnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Naime, saldo na podračunu roba zabilježio daljnje produbljivanje manjka koji je u razdoblju od lipnja do rujna 2022. iznosio 4,9 milijardi eura odnosno 61 posto više nego u istom razdoblju 2021. RBA analitičari smatraju da je navedenom pridonijelo izrazito povećanje neto uvoza energenata zbog povećanih cijena sirovina na svjetskom tržištu. Izvoz roba porastao je 55 posto premašivši 5,7 milijardi eura, ali su istovremeno i rashodi od uvoza roba porasli 58 posto što je zbog visoke baze rezultiralo ukupnom vrijednošću uvoza roba iz inozemstva od 10,6 milijardi eura.
Nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni gotovo u cijelosti su ublažena povećanjem neto izvoza usluga, poglavito rastom prihoda od turističke potrošnje nerezidenata, koja je u trećem tromjesečju 2022. bila 27 posto veća nego u istom razdoblju 2021. te se približila 8,5 milijardi eura. U prva tri tromjesečja prihodi od potrošnje nerezidenata premašili su 11,6 milijardi eura s procjenom da bi isti mogli približiti do kraja godine nominalnom iznosu od 13 mlrd. eura.
Saldo usluga u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio je višak od 8,65 milijardi eura i bio je 27 posto ili 1,8 milijardi eura viši nego u istom tromjesečju 2021.
Osim u robnoj razmjeni, za 40 milijuna eura se produbio manjak i na računu primarnog dohotka te je iznosio 166 milijuna eura. Višak na računu sekundarnog dohotka s iznosom od 538 milijuna eura i kapitalnih transakcija (347 milijuna) zabilježili su tek blaže nepovoljne promjene (-1,6 posto odnosno -3,8 posto na godišnjoj razini).
Globalna geopolitička kretanja te posljedično snažno povećanje cijena na svjetskim energetskim tržištima kao i tržištima sirovina osobito su vidljiva na podračunu roba koji je bilježio pogoršanje i u prvoj polovici 2022. Stoga promatrano kumulativno, u posljednja četiri tromjesečja Hrvatska je zabilježila manjak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 809 milijuna eura ili 1,2 posto BDP-a.
Kumulativan višak na tekućem i kapitalnom računu u posljednja se četiri tromjesečja snažno smanjio te je u razdoblju do kraja rujna 2022. iznosio 0,9 posto BDP-a, u odnosu na 4,2 posto BDP-a ostvarenih u cijeloj 2021. godini. Statistika za posljednje tromjesečje donijet će uobičajeno manjak na tekućem račun koji bi zbog pogoršanja na računu roba moga biti veći od istog razdoblja 2021. Stoga je na razini 2022. godine realno očekivati povratak deficita računa tekućih transakcija na razini oko jedan posto BDP, zaključuju RBA analitičari.