U razdoblju od 2015. do 2021. godine Hrvatska je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije povećala za samo 2,4 postotna boda, dok je u razdoblju od 2009. do 2015. godine udio obnovljivih izvora energije povećan s 23,6 na 29 posto, odnosno za 5,4 postotnih bodova, vidljivo je iz podataka koje je upravo objavio Eurostat.
To je još jedan dokaz da je posljednjih godina došlo do zastoja u razvoju obnovljivih izvora energije zbog nedostatka regulatornog okvira koji bi omogućio takve investicije. Posljednje izmjene Zakona o tržištu električne energije, umjesto da donesu preokret, nastavile su blokadu razvoja projekata obnovljivih izvora energije.
Danas je točno godinu dana kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja trebalo donijeti Uredbu kojom bi definiralo natječaje za energetsko odobrenje, prvi korak u razvoju projekata, no 365 dana poslije podzakonski akt nije donesen.
No, probijanje roka u ovom sektoru nije neoubičajeno. Uredba koja je trebala biti donesena prema ranijem Zakonu o obnovljivim izvorima energije kasnila je punih pet godina. U konačnici je Zakon stavljen izvan snage, a da pripadajući podzakonski akt nije donesen.
Solarna energija najbrže rastući izvor energije u Europi
Usporedbe radi, od 2015. godine do danas, Švedska je povećala udio obnovljivih izvora energije za 10,4 postotnih bodova, Estonija za 8,6 Cipar za 8,5, Malta za 7, a Nizozemska za 6,6 postotnih bodova.
Iz spomenutog izvješća Eurostata vidljivo je da je solarna energija najbrže rastući izvor energije u Europi. U 2008. godini iz tog izvora generiralo se samo jedan posto električne energije u EU, dok je u 2021. godini taj udio porastao na 15,1 posto. U sunčanoj Hrvatskoj pak iz solarnih panela dobivamo manje od jedan posto električne energije.
Unatoč nedostatku zakonskog okvira za ulaganja u obnovljive izvore energije, Hrvatska čak i nema tako loš ukupni udjel OIE u finalnoj potrošnji energije. Prema Eurostatu, riječ je o 31,2 posto što je više od prosjeka EU koji iznosi 21,8 posto. Doduše, najveći dio energije iz OIE odnosi se na hidroelektrane, koje su uglavnom izgrađene za vrijeme bivše Jugoslavije.
.