U šest vodećih gospodarstava eurozone, uključujući i Njemačku i Francusku, ubrzava se rast plaća. Pokazuje to alat za praćenje plaća temeljen na podacima iz online oglasa za posao u stvarnom vremenu. Srednja plaća navedena u oglasima krajem prošlog mjeseca bila je 5,2 posto veća nego lani, govore podaci alata nastalog u suradnji Središnje banke Irske i web stranice za traženje posla Indeed.
Ekonomist Središnje banke Irske Reamonn Lydon i ekonomist Indeeda Pawel Adrjan ukazali su na ‘izvanredno visok‘ rast u Njemačkoj gdje su objavljene plaće u listopadu bile 7,1 posto više nego godinu dana ranije. Nadalje, rast plaća u Francuskoj je iznosio 4,7 posto u istom razdoblju.
Dok radnici pokušavaju nadoknaditi rastuće troškove hrane i energije, Europska je središnja banka u potrazi za znakovima većih povećanja plaća koji bi mogli produljiti visoku inflaciju koja je u eurozoni prošlog mjeseca dosegnula rekordnih 10,7 posto. Također strahuje i od razvijanja ‘spirale plaća i cijena‘ u stilu 1970-ih ako radnici i tvrtke počnu očekivati dvoznamenkastu inflaciju.
Pritisci na plaće zasad obuzdani
Ipak, rast plaća je bio skromniji u eurozoni nego u SAD-u i Velikoj Britaniji gdje su stope nezaposlenosti niže, a nedostatak radne snage nakon pandemije akutniji. No, Europska središnja banka očekuje da će se rast prosječnih plaća povećati s 4 posto ove godine na 4,8 posto sljedeće godine, odražavajući skučena tržišta rada, porast minimalnih plaća u pojedinim zemljama i kompenzaciju za rastuće troškove pogoršane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Jedan od najneumoljivijih članova odbora Europske središnje banke, Fabio Panetta, prošlog je tjedan rekao da su pritisci na plaće zasad obuzdani, ali da središnja banka, koja je podigla kamatne stope za rekordnih 200 baznih bodova tijekom posljednja tri sastanka, mora biti iznimno oprezna.
Glavni ekonomist francuske banke BNP Paribas, Paul Hollingsworth, rekao je da, iako još uvijek ima malo dokaza o spirali plaća i cijena, ‘ne možemo reći da je rizik prošao‘ i da će ECB biti oprezna na sve znakove inflacije. Dodao je i da trend porasta industrijskih akcija ukazuje da je došlo do pomaka u pregovaračkoj moći prema radnicima.
Kako piše Financial Times, ovo praćenje je ažurnije od najnovijih podataka Eurostata koji su pokazali da su troškovi rada po satu u drugom tromjesečju porasli za 4,0 posto u eurozoni u usporedbi s razdobljem prije godinu dana. No ipak, manje je sveobuhvatan jer se udio oglasa koji navode plaću razlikuje od zemlje do zemlje.
Budući da alat za praćenje odražava nova zapošljavanja, on može brže zabilježiti prekretnice na tržištu rada nego ECB-ovo mjerenje dogovorenih plaća koje pokriva kolektivne ugovore za čije su rješavanje potrebni mjeseci.
Sindikati sve odlučniji
Francuska i Njemačka nekoliko su puta povećale minimalnu plaću tijekom prošle godine te su poslodavcima ponuđene porezne olakšice za jednokratna plaćanja kako bi pomogli zaposlenicima tijekom kontinuiranih rastućih troškova.
Sindikati su također bili sve odlučniji po pitanju plaća pa je tako naftne rafinerije u Francuskoj prošlog mjeseca ugasile svoja postrojenja u znak protesta. Isto tako, njemački sindikat IG Metall započeo je štrajkove jer traži povećanje plaća od 8 posto za gotovo četiri milijuna radnika.
Zabilježeno je i povećanje plaća od 4 posto u Irskoj i Italiji, 3,9 posto u Španjolskoj te 3,8 posto u Nizozemskoj. Sve navedene države imaju slične stope inflacije kao i Njemačka, što implicira veći pad životnog standarda. Rast plaća u Velikoj Britaniji je iznad 6 posto još od lipnja.
Lyndon napominje da podaci pokazuju kako je najveće ubrzanje rasta plaća bilo ovog ljeta dok se usporavanje najviše vidi u IT sektoru i financijama gdje su poslodavci dugoročno ulagali kada su zapošljavali.