Kraj ove godine obilježilo je i uvođenje novih zakona i propisa koji su naljutili poduzetnike, a ‘ispod radara‘ je ipak prošlo ograničenje rada trgovina na 90 sati tjedno i to od ponedjeljka do subote, s obzirom da je donesena i odluka o zatvaranju trgovina nedjeljom, uz iznimku od maksimalno 16 radnih nedjelja kada se tjedno dopušta i 105 radnih sati.
Ograničenje od 90 sati tjedno znači da će se raditi najviše 15 sati na dan čime se zabranjuje rad trgovinama od 0 do 24, kao i produljeni rad, što će biti poseban problem za turističku sezonu na Jadranu, ali i niz malih trgovaca u gradskim četvrtima.
Propisane su naravno i kazne za nepridržavanje radnog vremena od 90 sati kao i za nepridržavanja ‘pravila neradne nedjelje‘ pa će tako svaka pravna osoba koja bude kršila pravila morati platiti između 660 i 39.810 eura ovisno o veličini prekršaja, dok će svaka fizička osoba, odnosno obrtnik, morati platiti između 530 i 9290 eura.
Kriteriji nejasni
Za komentar o novim pravilima za rad trgovina upitali smo i Hrvatsku udrugu poslodavaca.
‒ Nije jasno na temelju kojih kriterija je određeno koji su to valjani razlozi za izuzeća te koje su to posebnosti koje bi bile povezane sa zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba, a posebno razlozi povezani s činjenicom da je RH turistička zemlja, na temelju kojih je odlučeno, na koje se vrste prodavaonica zabrana odnosi, a koje su izuzete. Propisanim izuzećima se neopravdano diskriminiraju poduzetnici unutar iste skupine trgovaca ‒ poručili su iz HUP-a.
Iz HUP-a su poručili da će trgovci poštivati propisana ograničenja, ali da ipak smatraju da trgovci trebaju imati pravo samostalno određivati radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, pa tako i radne dane u tjednu, što ni na koji način ne smije biti ograničeno, a posebno diskriminatorno definirano u odnosu na ostatak tržišta i trgovačke djelatnosti.
‒ Pri određivanju radnog vremena i dana u tjednu, trgovci uzimaju u obzir potrebe kupaca, turista, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava iz radnog odnosa i naravno da se rad nedjeljom, kao i rad noću, mora platiti značajno više, međutim, odluka o određivanju radnog vremena prodajnog objekta treba biti na samim trgovcima ‒ navode.
‒ Prava radnika zaposlenih u prodavaonicama, koja su im zajamčena Ustavom, zakonom i drugim propisima, treba djelotvorno ostvarivati i štititi, ali se to može činiti i drugim sredstvima koja manje zadiru u poduzetničku slobodu dijela trgovaca, nego što se to čini zabranom rada i ograničavanjem tjednog radnog vremena prodavaonica ‒ zaključuju iz HUP-a.
Potrebna veća briga za radnike
Hrvatska gospodarska komora je sudjelovala u izradi Zakona o trgovini, a kako navode, svoje su komentare dostavili na zadnjem e-savjetovanju pri čemu su kao jedan od prijedloga sugerirali mogućnost da se trgovcima stavi na raspolaganje fond od 96 sati, umjesto predloženih 90 te da se u tjednu kada trgovci rade nedjeljom broj sati poveća na 112.
‒ Ističemo da Vijeće HGK Udruženja trgovine nije postiglo konsenzus oko radnog vremena nedjeljom i nema jedinstvenog stava članova o regulaciji rada trgovina nedjeljom. Jedni se zalažu za ograničavanje, drugi su protiv bilo kojeg ograničavanja rada nedjeljom. O tom stavu informirano je i Ministarstvo gospodarstva pa će trgovci ispoštovati konačnu verziju Zakona ‒ navode iz HGK.
Ipak, tvrde, unatoč činjenici da nema jedinstvenog stava o pitanju rada trgovina nedjeljom, ono oko čega su svi trgovci suglasni jest da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti.
Upit za komentar o novom zakonu poslali smo i Udruzi Glas poduzetnika iz koje su poručili da su svakako protiv ovako grubog ograničavanja rada.
‒ Smatramo da je isto ponukano isključivo političko-populističkim razlozima, što ga čini još tragičnijim ‒ zaključuju.