piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Tržištem dominira strah od visoke i postojane inflacije. U petak su gotova sva tržišta pala, kako u SAD-u tako i u Europi. Pogotovo se to odnosi na agri kompleks. Glavna teza je da rast kamatnih stopa usporava potražnju za fizičkim burzovnim robama. Ako pogledamo kretanje vozarina, možemo dobiti potvrdu toga.
Kineski prijedlog za stabilizaciju izvoza iz Ukrajine snizio je cijene na burzama. Jačanje dolara također je odigralo svoju ulogu. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) trenutno je ispod 580 bodova, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) ispod 106 bodova. S&P500 indeks je pao ispod 4.000 bodova, indeks straha VIX je iznad 21, dok je dolarski indeks DXY blizu 105 bodova.
Odnos EUR/USD pao je ispod razine 1,06. Dolar je trenutno najsnažniji u zadnjih 50-ak dana nakon što je uz niz američkih makropodataka potaknulo ideju o daljnjem podizanju kamatnih stopa FED-a i dodatno monetarno zatezanje.
Godinu dana od početka rata u Ukrajini, u svijetu geopolitike nema previše promjena te je ona i dalje jedan važan eksterni faktor koji snažno utječe na burzovne robe. Štoviše, geopolitička partija šaha iz tjedna u tjedan dodatno se komplicira i zahuktava.
Tonovi su sve više zapaljivi na relaciji Zapad – Istok uz tezu da je Zapad opasnost za suverenitet Rusije i Kine. Cilj je novi svjetski poredak. Područja koja su trenutno pod dodatnim povećalom su Moldavija/Pridnjestrovlje, Iran i Tajvan, uz naravno Ukrajinu. Hoće li na kraju od svega toga biti samo ona stara: mnogo buke ni za što ili ćemo uz Ukrajinu dobiti nova ratna područja? Nadam se ovo prvo. Hoće li SAD nametnuti sankcije Kini ako Kina odluči poslati naoružanje Rusiji?
Iz Putinovog prošlotjednog obraćanja možemo istaknuti dvije točke koje imaju direktne posljedice na kretanje burzovnih roba. Prva je vezana uz rat: rat je tu da ostane. Druga se veže direktno na agri sektor. Ukupni izvoz agri roba iz Rusije u 2023. trebao bi biti 60 milijuna tona (dosadašnja rekordna godina bila je 2018. s izvozom 53 milijuna tona roba). Ova izjava utjecala je negativno na cijene žitarica, prvenstveno MATIF zbog direktne konkurencije pšenice EU s ruskom pšenicom.
Unatoč ratu i sankcijama Rusija u top 10 svjetskih ekonomija
MMF je objavio najnoviju listu najvećih globalnih ekonomija svijeta. Unatoč ratu i sankcijama Zapada, Rusija je ušla među TOP 10 svjetskih ekonomija prema nominalnom BDP-u za 2022., prestigavši pritom Italiju, Brazil i Južnu Koreju. Rast ruskog BDP-a posljedica je prvenstveno jačanja ruske rublje i rasta cijena sirovina kojih Rusija posjeduje u izobilju.
Interesantno je vidjeti da je Indija ušla među pet najvećih prestigavši Veliku Britaniju. Najveća ekonomija svijeta i dalje je SAD, zatim Kina, pa Japan i Njemačka. Kada je riječ o inflaciji i kamatnim stopama, očito da će se o tome još puno diskutirati i analizirati tijekom godine. Najnoviji podaci pokazuju da inflacija usporava sporije nego što to tržište želi. Dugoročna očekivanja troškova života dosegla su najviše razine još od svibnja prošle godine. Stoga ne čudi procjena Goldman Sachsa koji očekuje da ECB još barem u tri navrata ove godine poveća svoje kamatne stope. Za očekivati je slično i od strane FED-a.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tadašnji direktor FED-a Paul Volcker rastom kamatnih stopa borio se protiv inflacije što je u konačnici dovelo do velike krize duga, s velikim rastom troškova duga za najsiromašnije zemlje. Sličan uzorak se nameće i danas u svijetu, s time da danas siromašne/ije zemlje traže alternativu trenutnom ekonomskom sustavu. To objašnjava porast broja zahtjeva za pristupanje članicama BRICS-a.
Zanimljivo je primjetiti da su zahtjev za članstvo formalno predale Saudijska Arabija i Iran, u najblažem obliku rečeno dvije susjedne zemlje u ne baš prijateljskim odnosima. Iran je regionalna sila koja je od svih zemalja iz regije najviše u sukobu s Izraelom, dok Saudijska Arabija od svih arapskih zemalja, ima najbolje odnose s Izraelom (a i SAD-om). Odluka o njihovom zahtjevu biti će donesena kasnije tijekom ove godine. Iz svijeta geopolitike treba spomenuti da se EU nije dogovorila oko novog paketa sankcija Rusiji koji je trebao stupiti na snagu ovog tjedna. Treba vidjeti u kojem smjeru će se ovo dalje odvijati i je li ovo početak neslaganja među članicama koji je Rusija čekala i očekivala kada su započeli rat?
Najgore je prošlo uz pomoć Majke prirode
Nafta Brent i dalje blago iznad 80 $/bbl. Završi li mjesec na ovim razinama, to će biti pad cijene četvrti uzastopni mjesec. Nastavak politike monetarnog zatezanja i povećanje zaliha nafte u SAD-u nadmašili su optimizam rasta potražnje najvećeg uvoznika Kine i smanjenje proizvodnje Rusije. Najnovije izvješće EIA pokazalo je da su zalihe nafte u SAD-u porasle na 850,6 milijuna barela, što je najviša razina od rujna.
Rusija je objavila svoje planove za smanjenje izvoza nafte iz svojih zapadnih luka do 25 posto u ožujku, premašivši najavljena ograničenja proizvodnje od pola milijuna barela dnevno. Istovremeno, Indija je uvezla rekordne količine ruske nafte u siječnju. Povrh toga, ulagači očekuju da će kineski uvoz nafte dosegnuti rekordnu razinu ove godine usred rastuće potražnje za gorivom za prijevozom i kako nove rafinerije budu uključene. OPEC je povećao svoju globalnu procjenu potražnje za 2023. Obzirom na sve ove bullish faktore, onog trenutka kada monetarna politika prestane biti market mover, moguće je da ponovno cijene nafte porastu i dobijemo novi val inflatornog pritiska.
Cijena plina TTF i dalje ispod 50 €/MWh te je na putu da završi mjesec s padom cijene od gotovo 14 posto. Budući da je proljeće pred vratima, slobodno možemo reći da je najgore iza nas te da smo uz pomoć Majke prirode izbjegli potencijalno najveću energetsku krizu u Europi. Popunjenost zaliha je na 62 posto, uvoz LNG-a je rekordan, proizvodnja struje iz obnovljivih izvora je u porastu, a politika smanjene potrošnje u kućanstvima i tvornicama dala je pozitivne rezultate. Premda ova sezona još nije gotova, fokus se već okreće na pripreme za novu sezonu. Pitanje je trenutka kada će ovakav pad cijene potaknuti rast potražnje industrijskog i energetskog sektora, dok bi rast potražnje iz Kine mogao stvoriti konkurenciju pri kupnji LNG-a.
Pale cijene agri roba i metala
Agri tjedan je obilježio pad cijene na MATIF-u i CBOT-u. Pšenica i kukuruz MATIF pali su ispod psihološke razine od 280 €/t, dok je na CBOT-u pšenica pala na razinu od 7 $/bu (najnižu još od rujna), kukuruz ispod 6,5 $/bu (najniža razina u zadnja dva mjeseca), a soja na granici od 15 $/bu. Razgovori Kine i Rusije, te Rusije i Turske donijele su optimizam da će se izvozni koridor iz Crnog mora nastaviti i produžiti, dok jačanje dolara negativno utječe na izvozni potencijal SAD-a na globalnoj razini gdje je velika konkurencija izvoz iz Crnog mora.
Situacija u Argentini daje prostora za zabrinutost, pogotovo za tržište kukuruza zbog smanjenog izvoznog potencijala. Argentinu ove sezone vrijeme baš na mazi. Nakon najgore suše u zadnjih 60 godina, zadnjih nekoliko dana zemlja je suočena s najvišim i najnižim ljetnim temperaturama u zadnjih 50 godina. Čak je zabilježen i mraz na pojedinim mjestima uz temperature od -2 stupnja. Još uvijek nema procjene koliko će to dodatno utjecati na usjeve soje i kukuruza. EU je izdala nove snižene procjene izvoza pšenice (- 2 milijuna tona) za ovu sezonu, te je sada procjena izvoza na 32 milijuna tona. Snižena je i procjena izvoza ječma (-0,5 milijuna tona) te je sada procjena izvoza na devet milijuna tona. Što se tiče uvoza, procjena uvoza kukuruza je i dalje 23 milijuna tona, što je rekordna razina. Procjena uvoza uljane repice je 5,6 milijuna tona.
Terminske cijene bakra pale su krajem veljače ispod 4 $/lbs, najniže od početka siječnja zbog zabrinutosti oko slabije potražnje. Stezanje monetarne politike ima veliki utjecaj na kretanje cijene industrijskih metala, a nade u snažan oporavak potražnje u kineskom gospodarstvu nakon ponovnog otvaranja izgubile su na snazi. Ipak, slaba ponuda pomogla je da cijene ostanu pet posto više od početka godine. Obustave proizvodnje u glavnim regijama Južne i Srednje Amerike pojačale su zabrinutost zbog niskih zaliha u SAD-u i Europi, pojačavajući tako očekivanja da bi tržišta bakra mogla krenuti u deficit.
Terminske cijene čelika također su pale, na ispod 4.200 CNY/t, nakon što su u drugoj polovici veljače dosegle najvišu cijenu u zadnjih 7 mjeseci. S jedne strane ograničena ponuda, jer su loše vremenske prilike u glavnim regijama proizvodnje željezne rude, Australiji i Brazilu, ograničile isporuke, a s druge strane neizvjesnost oko potražnje.
Terminskim ugovorima za aluminij trgovalo se na razini oko 2.350 $/t, znatno ispod sedmomjesečnog vrha dostignutog krajem siječnja, zbog straha od globalnog gospodarskog usporavanja i rastuće proizvodnje Kine. Kineska godišnja proizvodnja aluminija u 2022. porasla je za 4,5 posto, na rekordnih 40,2 milijuna tona zahvaljujući novopokrenutim kapacitetima i ublaženim ograničenjima opskrbe električnom energijom.