Zbog uvođenja eura 2023. godine rejting agencije ovih dana nagradile su Hrvatsku po prvi puta u povijesti s investicijskim kreditnim rejtingom. Dovoljna je bila potvrda Vijeća Europe da ćemo za šest mjeseci ukinuti kunu da se hrvatske obveznice iz nesigurnih preobraze u investicijski atraktivne, a Hrvatska postane vjerodostojnija na financijskim tržištima. Niži rizik, stabilnost, jeftinije zaduživanje, svim tim epitetima okitili smo se zahvaljujući magičnoj riječi eurozona, čije bi nas okrilje trebalo šititi od eventualnih budućih financijskih i ekonomskih potresa. Kakvu pomoću u slučaju nove krize možemo očekivati zahvaljujući prihvaćanju eura kao valute plaćanja?
- Male države poput Hrvatske ulaskom u eurozonu postaju otpornije na krize jer se time uklanja rizik da se njezina valuta nađe na udaru špekulativnog napada, a osim toga država dobiva pristup dodatnim izvorima financiranja, uključujući monetarne operacije Europske središnje banke, koji su na raspolaganju samo državama članicama koje su uvele euro – kažu iz Hrvatske udruge banaka.
Prigrlivši euro, Hrvatska narodna banka, neće morati, kao mnogo puta do sada reagirati na deviznom tržištu kako bi spasila kunu od deprecijacijskih pritisaka. Naime, svaki puta kada bi Hrvatska bila pogođena krizom dio građana i investitora bi iz straha da bi kuna mogla snažno oslabjeti konvertirao svoja kunska sredstva u eure, čime bi proizveli efekt slabljenja kune. A onda bi HNB, kako bi očuvao stabilnost tečaja, intervenirao na deviznom tržištu.
- HNB je do sada svaki puta uspješno očuvao stabilnost tečaja kune unatoč snažnim deprecijacijskim pritiscima, uključujući i tijekom dviju recentnih snažnih kriza. Međutim, tek uvođenjem eura valutna stabilnost u Hrvatskoj bit će trajno zajamčena – građani i drugi investitori neće imati razloga strahovati od deprecijacije tečaja jer će tečaj biti nepovratno fiksiran, a HNB neće biti primoran trošiti međunarodne pričuve kako bi održavao tečaj stabilnim – kažu u HNB-u.
Spas pod kišobranom eurozone
A za ozbiljne financijske probleme, za slučaj teškoća u otplati javnog duga, tu je Europski mehanizam za stabilnost. Iako se treba nadati da se blagodatima ESM-a, 'europskog MMF-a', nikada nećemo imati potrebu koristiti, dobro je znati da u slučaju većih financijskih teškoća možemo računati na dugoročne i jeftine plasmane iz tog izvora. Zlu ne trebalo.
Najpoznatniji primjer djelovanja ESM-a zasigurno je bila grčka dužnička kriza. No, čak je i taj razmetni sin Europe, zahvaljujući ESM-u, nakon 12 godina stabilizirao financije. Naime, Grčka za mjesec dana napokon više neće biti pod pojačanim nadzorom Europe.
U trenutku kada je Grčka bila pred bankrotom, za vrijeme prošle velike ekonomske krize, ni Hrvatska nije stajala najbolje. Prije 11 godina Hrvatska je imala 30 posto šansi za bankrot te se na ljestvici neslavnih rekordera prema tom kriteriju svrstala na visoko 12. mjesto. Danas su makroekonomski fundamenti Hrvatske mnogo povoljniji i mala je vjerojatnost da će nam u bližoj budućnosti zatrebati pomoć ESM-a. No, dobro je znati da su nam zahvaljujući zagrljaju Europske unije šanse za bankrot svedene na minimum te da će nas u slučaju ekonomske krize ili najgoreg scenarija – nemogućnosti otplate dugova, spašavati kišobran eurozone.
Više o tome na što sve možemo računati u slučaju ekonomske krize ili najgoreg scenarija - nemogućnosti otplate dugova, pročitajte u sljedećem tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.