Biznis i politika
StoryEditor

Unatoč neradnim nedjeljama porasla vrijednost i broj fiskaliziranih računa u maloprodaji

25. Siječanj 2024.
Najveći dio potrošnje prelio se na ponedjeljak – promet se više nego udvostručio u odnosu na lani

U prva 22 dana ove godine u trgovini na malo (bez motornih vozila) fiskalizirano je oko jedan posto više računa nego lani, a ukupni iznos računa bio je 14 posto veći nego godinu dana ranije. Sličan trend vidljiv je i u segmentu ukupne trgovine (na veliko i malo) gdje je također broj fiskaliziranih računa veći za jedan posto, a iznos 13,6 posto (u razdoblju od početka godine do 22. siječnja, u usporedbi s prošlom godinom). S obzirom na to da je iznos fiskaliziranih računa u trgovini na veliko i malo u 2023. godini u odnosu na 2022. povećan za 14,9 posto, većim dijelom zbog inflacije, odnosno rasta cijena, a manjim zbog rasta potrošnje, dalo bi se zaključiti da pravilo o neradnoj nedjelji koje je ove godine u punini stupilo na snagu, nije ostavilo prevelikog traga na potrošnji. Odnosno, da se najveći dio potrošnje prelio na druge dane u tjednu.

Vidljivo je to i iz podataka o vrijednosti fiskaliziranih računa po danima u tjednu. I dok se sada nedjeljama ostvari tek oko četvrtine lanjskog prometa, ponedjeljci su postali udarni dani za trgovine – promet se u tom danu u tjednu više nego udvostručio u odnosu na lanjski. Iako ponedjeljak ne nadoknađuje u potpunosti neradne nedjelje, nije daleko od toga. Dio prometa prelio se i na druge dane u tjednu, ponajviše petak i subotu, no povećanje prometa tim danima nije toliko vidljivo kao što je ponedjeljcima.

Unatoč ovim brojkama, koje pokazuju da je u siječnju rast fiskaliziranih računa veći za 14 posto, odnosno tek za 1 postotni bod manje nego što je iznosio prosječan prošlogodišnji rast, stručnjaci iz sektora trgovine podijeljenih su mišljenja oko ‘nadoknađivanja‘ prometa drugim danima u tjednu.

Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, smatra da se sav promet nije prelio na druge dane u tjednu, jer se dio impluzivne kupnje ne može nadoknaditi te da treba uspoređivati količinsku prodaju. Također, dodao je, pravilo ‘neradne nedjelje‘ neće se odraziti podjednako na sve trgovce te će deblji kraj izvući oni najmanji koji imaju tek nekoliko trgovina. S druge strane, konzultant specijaliziran za ovo područje, koji nije želio da ga imenujemo, smatra da su tri tjedna premali vremenski period za iznositi zaključke, no da dugoročno gledano neradna nedjelja neće ostaviti značajan trag na ukupnom prometu.

– Naravno, u toj preraspodjeli prometa će biti gubitnika i dobitnika. Mali trgovci, kao i prodavači na tržnicama će sigurno lošije proći – kazao je.

Protivnici neradne nedjelje smatraju da se pri ovim usporedbama treba uzeti u obzir i lanjsko uvođenje eura kao i činjenicu da je došlo do općeg povećanja plaća što bi trebalo i rezultirati većim porastom potrošnje, koji sada prema fiskaliziranim računima nije vidljiv.

No, takve računice nije baš jednostavno izvesti jer bi se trebalo procijeniti koliki dio povećanja plaća odlazi na potrošnju u maloprodaji, a koliki u neke druge svrhe. Stoga će vjerojatno uvijek postojati argumenti i zagovornika i protivnika neradne nedjelje koje nije lako matematički provjeriti i koji se svode na ‘što bi bilo kad bi bilo‘.

Ono što će možda egzaktnije pokazati učinak nove regulacije rada nedjeljom su podaci o poslovanju i dobiti trgovaca u 2024. godini. No, za to ćemo pričekati nešto više od godinu dana. Naravno, uz uvjet da zakon koji je dokinuo rad nedjeljom u međuvremenu ne ukine Ustavni sud.

image

Ukupan iznos računa u trgovini na malo (osim trg. mot. voz. i motocikl.) po danima – 22 dana 2023. i 2024. godine

foto Lider
10. travanj 2024 00:15