Središnja je banka snizila i prognozu gospodarskog rasta za 2025., predviđajući rast u ovoj godini od 0,9 posto
Europska središnja banka (ECB) ovoga je tjedna postupila prema dosadašnjim očekivanjima te je po šesti puta od lipnja snizila svoju kamatnu stopu. Ta je odluka donesena usprkos preokretu u europskoj gospodarskoj politici s obzirom na prijeteći trgovinski rat s SAD-om i planove za povećanje vojne potrošnje.
ECB je tako snizila svoju kamatu na depozite na 2,5 posto u znak usporavanja inflacije i slabljenja rasta te su iz te banke istaknuli da stope i dalje ograničavaju rast, iako manje nego u prošlosti.
Sve to sugerira da bi moglo doći do novih smanjenja kamata jer je banka već dugo najavljivala da ograničenja više nisu potrebna jer se inflacija, koja je prošlog mjeseca iznosila 2,4 posto, sigurno vraća na ciljanih dva posto do kraja godine.
– Monetarna politika sve je manje restriktivna – priopćili su iz središnje banke dodajući da ‘proces dezinflacije dobro napreduje‘. Oprezne formacije riječi u novom priopćenju daju naznake da potencijalno smanjenje već za mjesec dana nije sigurno dok u isto vrijeme analitičari pozivaju na oprez.
Središnja je banka danas snizila i svoju prognozu gospodarskog rasta za 2025. godinu, i to četvrti put zaredom, predviđajući rast u ovoj godini za svega 0,9 posto što je tek malo iznad prošlogodišnjeg rasta od 0,7 posto.
– Revizije prema dolje (u rastu) za 2025. i 2026. odražavaju niži izvoz i stalnu slabost ulaganja, djelomično potječući od visoke neizvjesnosti trgovinske politike, kao i šire neizvjesnosti politike – navodi se u priopćenju ECB-a.
Prijeteći trgovinski rat s SAD-om već koči ulaganja, a dok se još čeka razjašnjenje mjera koje će SAD usmjeriti prema Europskoj uniji, nametnute carine drugim državama, konkretno Kanadi i Meksiku, mogle bi vrlo brzo preusmjeriti trgovinske tokove.
U međuvremenu su Njemačka i Europska komisija najavile ‘transformacijske promjene‘ u fiskalnim pravilima kako bi se povećala potrošnja za obranu i infrastrukturu, djelomično kako bi se zamijenila američka potpora Ukrajini – potez koji bi godinama mogao utjecati na rast gospodarstava.
Iako je veća potrošnja bolja za rast, to bi također moglo povećati pritiske na cijene, a mjere dugoročne inflacije porasle su s oko 2,05 posto početkom ovog tjedna na 2,24 posto do četvrtka, što je neobično velik pomak. No ECB ne reagira na kratkoročnu volatilnost tako da ova promjena za sada neće biti dovoljna za bilo kakav kontraefekt, čak i ako će kreatori politike vjerojatno pokrenuti to pitanje u nadolazećim tjednima.
Za sada investitori misle da će ECB nastaviti provoditi svoju politiku, čak i ako bi porast proračunske potrošnje mogao na kraju promijeniti izglede. Tržišta zato predviđaju još dva smanjenja kamatnih stopa ove godine što je još uvijek u rasponu dosadašnjih očekivanja.