UniCreditov ekonomist: Recesije u eurozoni neće biti

Unatoč geopolitičkim napetostima i usporavanju američkog gospodarstva, eurozona ulazi u 2026. godinu s neočekivanom otpornošću. Prema Mauru Giorgiu Marranu, UniCreditovu višem ekonomistu za srednju i istočnu Europu, temeljni trendovi pokazuju da recesija nije na vidiku, a domaća potražnja u državama srednje i istočne Europe (CEE) nastavlja biti ključni motor rasta.

- Želimo ostvariti rast od 1,8 posto, što je manje nego prošle godine, ali recesije neće biti. Eurozona je imala bolje rezultate nego što se očekivalo, a cijela je atmosfera pozitivnija nego što su prognoze najavljivale – rekao je Marrano na 17. Liderovom Danu velikih planova.

Iako globalni kontekst ostaje nestabilan, a ratovi, trgovinske tenzije i fragmentacija opskrbnih lanaca i dalje su u fokusu, gospodarstva eurozone pokazala su sposobnost prilagodbe.

- Vanjske okruženje je nesigurno, no gospodarstva su se bolje održala nego što se očekivalo – istaknuo je Marrano u prepunoj dvorani zagrebačkog Westina.

Veliku ulogu u održavanju rasta imat će i fiskalni poticaji. Prema procjenama, u 2026. godini oni će iznositi više od sto milijardi eura, što bi eurozoni trebalo osigurati daljnji rast.

Za zemlje srednje i istočne Europe perspektiva je još optimističnija. Većina država očekuje rast između dva i četiri posto, pri čemu presudnu ulogu igra domaća potražnja. Njemačka, i dalje ključni trgovinski partner Hrvatske i regije, pokazuje znakove oporavka, što dodatno podupire izvoz i industrijsku aktivnost.

Dan velikih planova 2025. Mauro Giorgio Marrano

Manjak radne snage kolektivni je problem

Tržište rada ostaje izrazito otporno, no s ozbiljnim izazovima. Manjak kvalificirane radne snage je problem u svim zemljama, naglasio je Marrano, a to otvara pitanja dugoročne održivosti rasta i pritisaka na plaće.

Marrano se osvrnuo i na kamatne stope rekavši da, nakon značajnog ciklusa snižavanja kamatnih stopa, Europska središnja banka je završila proces monetarnog popuštanja.

- Kamate će ostati na ovoj razini do kraja godine, oko 2 posto, dok se i inflacija stabilizirala na približno istoj razini – izjavio je Marrano.

Pad inflacije započeo je već 2024. godine, a trend će se nastaviti i u 2026. Hrvatskoj se prognozira pad inflacije na tri posto do kraja godine, što će dodatno olakšati financijske uvjete kućanstvima i poduzećima.

Dok podaci o rastu ulijevaju optimizam, fiskalna slika ostaje šarena. Neke zemlje suočene su s visokim deficitima, dok se druge, poput Hrvatske, drže blizu referentne granice od tri posto proračunskog manjka. Prostora za veća državna ulaganja nema mnogo, s izuzetkom obrambenog sektora, koji i dalje povlači značajna sredstva iz europskih fondova.

Da se europsko gospodarstvo dobro nosilo s izazovima i da se do kraja godine, kao i u sljedećoj, očekuje stabilan rast potvrdila je i ekonomistica Europske investicijske banke (EIB) Chiara Fratto, no dodala je da je nesigurnost i dalje značajna pogotovo u segmentu carina kojima se igra američki predsjednik.

Dan velikih planova 2025.
Makroskop: Globalni i regionalni trendovi-Chiara Fratto

Dolar 10,3 posto slabiji

- Vladaju velike nesigurnosti za kompanije pogotovo u onim gospodarstvima koje se temelje na izvozu. Također, oslabio je američki dolar što sugerira na mogućnost velikih promjena do koji će doći diljem svijeta – rekla je Fratto govoreći da je dolar 10,3 posto slabiji nego početkom godine.

No, Fratto na geopolitičke promjene ipak gleda optimistično rekavši da su velike promjene u načinu funkcioniranja svijeta prilika za rast jer postoje oni koji su pokazali da se mogu suočiti s izazovima.

- Imamo važne infrastrukturalne probleme svugdje u Europi, ali smo isto tako pokazali da imamo alate kako bismo odgovorili na ove promjene – rekla je Fratto.  

EIB-ova ekonomistica potvrdila je da je Europska središnja banka poboljšala prognoze i za ovu i za sljedeću godinu te se očekuje nastavak rasta. Podsjetila je i da je Njemačka objavila velike planove što će utjecati na opći rast Europske unije, a očekuje se i da će se većina ulaganja u njemačku infrastrukturu preliti i na druge zemlje.

Fratto je istaknula da su potrebna ulaganja u inovacije te da ova regija zaostaje za ostatkom EU, no ipak je dodala da je u tijeku digitalna tranzicija pomiješana s generativnom umjetnom inteligencijom pa sada treba osigurati da regija ne zaostane u pogledu AI-ja.

- Važno je stvoriti europske prvake, a podrška za inovativne kompanije važnija je nego ikada. EIB povećava svoju podršku – zaključila je Fratto dodajući da će zajedno s Europskom komisijom pokrenuti velike programe financiranja kako bi pružili financijsku podršku tehnološkim kompanijama.

Dan velikih planova 2025. Mauro Giorgio Marrano