Globalno gospodarstvo pred najslabijim rastom od pandemije

Globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje najslabijeg rasta još od pandemijskog pada 2020., upozorava Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u najnovijim prognozama. Glavni uzrok usporavanja rasta OECD vidi u obnovljenim trgovinskim napetostima, posebno onima koje je potaknula nova runda carinskih mjera administracije Donalda Trumpa.

U najnovijem cjelovitom izvješću, OECD je snizio izglede za globalni gospodarski rast na 2,9 posto u 2025. i 2026. godini, što bi označilo prvi put od pandemije da globalna stopa rasta padne ispod 3 posto. Za usporedbu, od 2020. globalni rast nije pao ispod te razine. Posebno snažno usporavanje predviđa se za američko gospodarstvo: s prošlogodišnjih 2,8 posto na svega 1,6 posto u 2025. i 1,5 posto u 2026. Dodatni pritisak dolazi i od povišene inflacije, zbog koje američka središnja banka (Fed) vjerojatno neće snižavati kamatne stope ove godine, procjenjuje OECD.

Rekordne carine i neizvjesnost

Nova procjena predstavlja pogoršanje u odnosu na privremene prognoze iz ožujka, koje su prethodile Trumpovoj najavi takozvanih 'tarifa dana oslobođenja' od 2. travnja. I tada je OECD upozoravao da bi trgovinski protekcionizam mogao ostaviti značajan trag na globalnu ekonomsku aktivnost.

Iako je američki predsjednik djelomično ublažio neke carinske mjere, prosječna efektivna carinska stopa SAD-a skočila je s 2,5 na više od 15 posto na najvišu razinu od Drugog svjetskog rata, navodi se u izvješću. OECD je također snizio prognoze za gotovo sve zemlje članice G20, uključujući Kinu, Francusku, Indiju, Japan, Južnoafričku Republiku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema riječima glavnog ekonomista OECD-a Álvara Pereire, hitno je potrebno postići nove sporazume koji bi snizili trgovinske barijere.

- U protivnom, gospodarski učinci bit će izrazito negativni. Ovo ima masivne posljedice za sve - poručio je Pereira.

Inflacija, kamate i stagnacija

Američka inflacija, prema novim prognozama, porast će na gotovo 4 posto do kraja 2025. i ostat će iznad cilja Feda i tijekom 2026., što znači da bi središnja banka mogla čekati do iduće godine s prvim rezanjem kamata. OECD navodi kako najnoviji pokazatelji upućuju na 'primjetno usporavanje' realnog BDP-a SAD-a, uz značajan rast inflacijskih očekivanja.

Gospodarska kretanja u drugim ključnim regijama također su slaba: kineski rast će pasti s 5 posto prošle godine na 4,7 posto u 2025. i 4,3 posto u 2026., dok bi europodručje ove godine trebalo rasti samo 1 posto, a 1,2 posto u 2026. Japansko gospodarstvo raste minimalno 0,7 posto ove godine i svega 0,4 posto iduće. Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje rast od 1,3 posto ove godine i 1 posto 2026., što je pogoršanje u odnosu na ranije procjene iz ožujka.

Globalna trgovina, koja je trebala biti motor oporavka, prema novim predviđanjima rast će 2,8 posto u 2025. i samo 2,2 posto u 2026., znatno ispod očekivanja iz prosinca.

OECD upozorava i na rast fiskalnih rizika, osobito zbog sve većih izdvajanja za obranu i sigurnost, ali i zbog nestabilnosti na tržištima kapitala. Visoke valuacije dionica čine tržišta ranjivima na negativne šokove, a dugotrajan pad ulaganja dodatno otežava dugoročne izglede rasta.

- Unatoč rastu profita, poduzeća izbjegavaju ulaganja u realnu ekonomiju i radije akumuliraju financijsku imovinu ili isplaćuju dividende - navodi se u izvješću. OECD zaključuje kako će upravo poticanje ulaganja biti ključno za jačanje gospodarstava i stabilizaciju javnih financija.