Struka se načelno slaže da je, ‘ceteris paribus‘, pred nama godina nižih stopa inflacije od onih koje smo iskusili u ovoj na odlasku, no to ne znači, kao što mnogi misle, pad konačnih cijena, nego samo njihov sporiji rast. Za pad cijena, naime, u pravilu je potrebna recesija
Nazire se svjetlo na kraju tunela. Ako ga neki novi energetski šok ne ugasi. Tim dvjema rečenicama slikovito bi se moglo prikazati trenutačno stanje inflacije i predviđanja njezina daljnjeg razvoja. Ne bude li, naime, nekih novih globalnih poremećaja, podaci o inflaciji iz studenoga trebali bi biti posljednji koje resi pridjev ‘rekordni‘. Vrh inflacije je dosegnut ili će uskoro biti pa bi godina pred nama trebala biti obilježena njezinom silaznom putanjom.
Naravno, cijene proizvoda i usluga neće se vratiti na staro, nego će nastaviti rasti jer se niske stope inflacije, na koje smo se navikli proteklih godina, neće brzo vratiti.
– S obzirom na ostvarenja u dosadašnjem dijelu godine, u cijeloj 2022. može se očekivati prosječna godišnja stopa inflacije viša od deset posto. Ubrzavanje inflacije rezultat je prelijevanja visokih cijena energenata i drugih sirovina na domaće cijene, zatim zastoja u globalnim lancima nabave, i to unatoč njihovu recentnom popuštanju, kao i snažne potražnje za uslugama, što je uvelike povezano s turističkom potražnjom nerezidenata. Ipak, valja naglasiti da se intenzitet tekućih inflacijskih pritisaka u posljednjih nekoliko mjeseci ublažava, a u idućim mjesecima postupno bi se mogle početi bilježiti i niže stope inflacije. U skladu s tim 2023. očekuje se niža stopa inflacije nego u tekućoj godini, no ipak bi mogla ostati iznad dugoročnog prosjeka – navode iz Hrvatske narodne banke.
U prilog očekivanom usporavanju inflacije ide primjetno pojeftinjenje velikog broja sirovina na svjetskom tržištu, a terminska tržišta očekuju nastavak takvih kretanja i iduće godine, što se prije svega odnosi na pad cijena sirove nafte, prehrambenih sirovina i metala. Osim toga, očekuje se daljnje ublažavanje zastoja u dobavnim lancima, a u svjetlu pogoršanja gospodarskih izgleda trebali bi oslabjeti i inflacijski pritisci povezani sa snažnom potražnjom.
– Na prognozirano smanjenje inflacije iduće godine djeluje i postupno iščezavanje statističkog učinka znatna poskupljenja velikog broja dobara i usluga tijekom 2022. – objasnili su iz HNB-a.
Pad potražnje
Slabljenje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući padu agregatne potražnje, stagnaciji ili padu cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata (na visokim razinama) te normalizaciji lanaca nabave očekuje i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
– U 2023. predviđamo stopu inflacije od 7,5 posto, pri čemu glavnu ulogu imaju statistički prijenos i rast cijena usluga. Nedovršen oporavak agregatne potražnje za uslugama nakon jenjavanja pandemije, manjak radne snage, realativno snažan rast plaća te inflacijska očekivanja utječu na daljnji rast cijena usluga. Važan je moment u izgledima kretanja uvoznih cijena da će izlazak Kine iz lockdowna imati dvojake posljedice na svjetsku inflaciju s obzirom na to da utječe na rast cijena glavnih sirovina i energenata, ali i pogoduje normalizaciji nabavnih lanaca. Kumulativni inflacijski odnosno kamatni šok u europodručju na kraju će završiti deflatorno za agregatnu potražnju, i to uz očekivani pad inflacije ispod dva posto u drugoj polovini 2024. Sličan razvoj očekujemo i u vezi s inflacijom do kraja 2024. u Hrvatskoj, odnosno pad do 2,5 posto – kaže Stojić.
Povratak stopa rasta potrošačkih cijena ispod dva posto ni analitičari Raiffeisen banke ne očekuju prije kraja 2024., a za sljedeću godinu predviđaju prosječnu stopu inflacije od 6,7 posto. Uz, naravno, pretpostavku da neće biti nikakvih dodatnih šokova s globalnih tržišta.
– Izgledno je zadržavanje rasta potrošačkih cijena u dvoznamenkastom teritoriju do kraja godine, ali i tijekom prvoga tromjesečja 2023. U uvjetima zadržavanja visokih cijena energije i hrane, nakon prvog tromjesečja 2023. prosječne godišnje stope rasta potrošačkih cijena trebale bi postupno i blago opadati, čemu će pridonijeti učinak baznog razdoblja i usporavanje rasta gospodarstva. Ne očekujemo pad cijena energije i hrane, nego samo usporavanje i možebitno smirivanje na zasad povišenim razinama. Ostaje još upitno hoće li Vlada nastaviti obuzdavati administrativno određene cijena i nakon 1. travnja 2023. – komentiraju analitičari Raiffeisen banke.
Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom u idućem razdoblju sve će više pratiti ona potaknuta potražnjom, a povećavat će se i pritisak na rast plaća. U srednjem roku ne treba nas stoga iznenaditi ako rast temeljne stope inflacije bude veći od ukupne prosječne stope rasta potrošačkih cijena.
Cijeli članak i predviđanja pričitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera.